Brojke više ne upućuju na zadovoljno prepuštanje optimizmu, ali, statistici usprkos, hrvatsko gospodarstvo i dalje raste. Čak i državni dug, jedno od ključnih mjerila rizičnosti svake zemlje, iako je, promatramo li ga u apsolutnom iznosu, u laganom porastu, u omjeru s BDP-om još je daleko ispod prosjeka Europske unije. Od pandemijskog maksimuma 2020. hrvatski javni dug stisnuo se na 58,4 posto BDP-a, prosjek EU-a je 82,9 posto. Zaposlenost u Hrvatskoj danas je na maksimumu, plaće rastu, iako se teško natječu s inflacijom...
Ali hrvatski problem nije statistika, nikada to nije ni bila. Nije problem ni u još uvijek mekim upozorenjima iz Bruxellesa i sjedišta MMF-a u Washingtonu, odakle birokrati i računovođe hrvatski politički vrh pozivaju na oprez pri sljedećoj raspodjeli držav...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....