IZBOR STRUČNJAKA

Radman objasnio zašto bi radije izabrao kinesko cjepivo: ‘Iskustvo je golemo, a rizik malen!‘

On je u više navrata izjavio kako vjeruje u stara cjepiva, te da bi i sam najradije birao kineski Sinopharm
Miroslav Radman
 Duje Klaric/Cropix

Iako se proteklih dana nagađalo i špekuliralo o tome kako bi uskoro i na hrvatsko tržište, baš kao što je to slučaj sa susjednom Mađarskom, pa i Srbijom, moglo doći rusko i kinesko cjepivo, premijer Andrej Plenković takvim je pričama u srijedu navečer odlučno stao na kraj. Azijska cjepiva, ni kinesko, ni rusko, najvjerojatnije neće se koristiti u našoj zemlji sve dok ih Europska agencija za lijekove (EMA) ne odobri, piše Slobodna Dalmacija.

No, budući da nam je procijepljenost mala, isporuka naručenog cjepiva kasni, a sezona o kojoj dobar dio hrvatskog stanovništva ovisi se bliži, javnost je sve zainteresiranija za vakcine iz Rusije i Kine. I dok se o ruskom dosta izvještavalo, o kineskom se jako malo toga u našoj zemlji zna. Doduše, vodeći znanstvenici, članovi Vladina znanstvena savjeta, javno poručuju kako je to cjepivo vrlo vjerojatno - dobro.

Prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" prije petnaestak dana u središnjem dnevniku javne televizije kazala je kako nema razloga sumnjati u rusko i kinesko cjepivo jer se radi o zemljama koje imaju visoki stupanj tehnologije i znanja, no, naglasila je da je potrebno dostaviti i pregledati dokumentaciju.

Slično smatra i još jedan član Vladina savjeta, prof. dr. sc. Miroslav Radman, molekularni biolog. On je u više navrata izjavio kako vjeruje u stara cjepiva, te da bi i sam, u slučaju da se odluči cijepiti, najradije birao kineski Sinopharm, jer s takvom vrstom cjepiva imamo već 150 godina iskustva.

- Radi se o cjepivu s deaktiviranim, umrtvljenim virusom. Dakle, virus se umrtvi, no imunološki ostane dovoljno autentičan da se naprave antitijela. Ta vrsta cjepiva koristi se već desetljećima i pokazala je dobre rezultate u borbi protiv, recimo, dječje paralize. Ova vrsta cjepiva nam je poznata, jer tu postoji ogromno iskustvo, rizik je relativno malen. S druge strane, za nova cjepiva treba nam još podataka - pojasnio nam je profesor Radman.

Kinesku vakcinu u javnosti zagovaraju i političari, mađarski premijer Viktor Orban jasno je izjavio kako bi "najradije odabrao kinesko cjepivo jer mu najviše vjeruje". On je jedini premijer u Europskoj uniji koji se drznuo ne čekati Bruxelles, obrazlažući kako bi svaki dan koji bi proveli čekajući Europu, izgubili stotinu mađarskih života.

Pa, iako su rusko i kinesko cjepivo već primili milijuni ljudi širom svijeta, te još nije zabilježen slučaj s težim posljedicama, Europska unija, čini se, odugovlači s izdavanjem odobrenja azijskim cjepivima. Time, proziva ih dio javnosti, navodno štite europske i američke farmaceutske kompanije.

S druge strane treba reći kako iako azijska cjepiva osvajaju sve više kupaca na rastućim tržištima, njihova klinička ispitivanja još su nepotpuna jer nisu objavljeni potpuni rezultati treće faze ispitivanja. Dakako, uspjeh ovih cjepiva za Rusiju i Kinu ne predstavlja samo komercijalni, već i značajan politički uspjeh. Vodeći europski mediji već danima izvještavaju kako bi upravo kinesko cjepivo zapravo moglo biti obećavajuća alternativa za mnoge europske zemlje.

Rusko cjepivo odobrilo je 27 zemalja. Kina je isporučila sedam milijuna doza najpoznatijeg kineskog cjepiva, onog kompanije Sinopharm, susjednoj Mađarskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori. Iz te tvrtke krajem 2020. objavili su njihovo cjepivo ima učinkovitost od 79 posto. No, Ujedinjeni Arapski Emirati proveli su naknadnu studiju i izvijestili javnost kako je djelotvornost cjepiva visokih 86 posto.

U igri je i kinesko cjepivo CoronaVac, također proizvedeno klasičnom deaktivacijom virusa, a efikasnost mu iznosi oko 65 posto.

Kod trećeg kineskog cjepiva Ad5-nCoV ili Convidecia, tvrtke CanSino Biologics, radi se o vektorskom cjepivu na bazi adenovirusa tip 5. Taj princip je sličan načinu na koji funkcionira cjepivo britansko-švedskog proizvođača AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 05:19