BIVŠI MILANOVIĆEV PPVRH

RADIMIR ČAČIĆ 'Opet u Vladi s Mirelom Holy, ali sad kao nadređenom? Zašto ne'

 Boris Kovačev/CROPIX

ZAGREB - Vraćam se s Reformistima i spreman sam na savez sa svima koji žele: smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi, decentralizirati državu na sedam regija, prodati sve objekte i tvrtke bez strateškog značaja, rasteretiti gospodarstvo od raznih poreza i paraporeza, javne tvrtke dati na upravljanje nezavisnim menadžerima...

Radimir Čačić pršti od samopouzdanja kad priča o svojim političkim planovima kao i dok pozira u elegantnom odijelu i ljubičastoj košulji. Ta će boja biti zaštitni znak njegove nove stranke, Narodne stranke – Reformista. Preplanuli ten duguje dvotjednom odmoru na svome brodu na kojem je bio sa suprugom Marijom, a povremeno bi im se pridružili i prijatelji i članovi obitelji. Ostatak ljeta Čačić je, kaže, iskoristio za obilaženje članova i povjerenika svoje danas udruge, a uskoro stranke, po cijeloj Hrvatskoj.

Osnivačka skupština zakazana je za 28. rujna u zagrebačkom Westinu. Za razliku od drugih parlamentarnih stranaka – HDZ-a, SDP-a i ORaH-a, koje djeluju na nacionalnoj razini, i regionalnih stranaka IDS i HDSSB-a, Reformisti su, kaže Čačić, drukčiji jer šalju nacionalno relevantne poruke, ali imaju svoju glasačku bazu na sjeveru Hrvatske koja im garantira parlamentarni status.

Raste podrška vašoj zapravo najvećoj protivnici u Milanovićevoj Vladi Mireli Holy. Ne može se reći da vi i ona jednako razmišljate o gospodarstvu. Kako ipak objašnjavate taj njezin uspon?

– Nisam primijetio da ona ima stavove o gospodarstvu ni tada dok je bila u Vladi niti sada. To uostalom, nije ni bila njezina uloga, jer je bila je ministrica zaštite okoliša. Stoga, mi nismo ni mogli doći u neku vrstu sukoba, jer ja sam bio potpredsjednik Vlade za gospodarske resore. Njezin je uspon posljedica opće atmosfere nezadovoljstva ukupnom politikom, naročito Vladom. Mi smo demokratsko društvo, a pokušavamo probleme rješavati radikalno ili referendumima. To je antipolitika. Tu se javljaju neke neobične poruke koje ne mogu dovesti dobrome, ali trebaju biti snažno upozorenje da treba nešto mijenjati. Biračko tijelo ljevice prelijeva se prema ORaH-u, što je potpuno razumljivo bez obzira na poruke. Slična situacija bila je i s Laburistima. To zahtijeva od odgovornih ljudi u politici da mijenjaju pristup, da ljudi u institucionalnoj politici shvate da je politika trajni proces ostvarenja rezultata, a ne jednokratno dobivanje izbora pa šta Bog da. Za jednokratan uspjeh dovoljno je biti protiv. Dvije velike stranke nisu spremne ostvariti konkretne rezultate nego im je lakše, na ideološkim sukobima, dobivati glasove protiv. Mi želimo glasače privlačiti rezultatima. Opasno je ne ispunjavati obećanja, ali je još opasnije i ne obećavati ništa. Gdje su rješenja? Treba obećavati da to bude mjerljivo. U kojem periodu će se nešto napraviti? U naredne četiri godine koliko traje mandat.

Što mislite o gospodarskom programu ORaH-a: ne masovnom turizmu, ne avionima, krave u nacionalnim parkovima, uzgoj konoplje...?

– Što se tu može komentirati? Neka građani komentiraju. Po anketama očito građani smatraju da su to rješenja. A živimo u demokraciji. Ja sam legalist.

Hoćete li na izbore izaći samostalno?

– Samostalno jer već danas možemo reći da smo parlamentarna stranka. Otvoreni smo za predizborne koalicije, ali ne nužno. Poslije izbora možemo koalirati s onima s kojima ćemo naći zajednički nazivnik na reformama.

Vjerojatno mnogi u SDP-u računaju da će ORaH svojim rezultatom na izborima omogućiti SDP-u o(p)stanak na vlasti. Vjerujete li vi u taj scenarij?

– Ne znam. Vjerojatno neki na taj način razmišljaju. Politika nije matematika. Ozbiljna politika ne postoji bez racionalnog razumijevanja odnosa snaga i brojeva. Suma postotaka kad se ide zajedno na izbore može dati 55 zastupnika, a odvojeno 40 s istim brojem glasova. A očito je da se ide odvojeno. Drugim riječima, malo je vjerojatno da ORaH sa svojim zastupnicima može osigurati relativnu većinu lijevog centra, ali je vrlo vjerojatno da će spriječiti apsolutnu većinu desnice. U svakom zlu neko dobro.

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 12:58