ENERGETSKA SITUACIJA

PUSIĆ O UKRAJINI 'Stanje u toj zemlji snažno će utjecati i na našu regiju'

Zagreb, 270114.Hotel Dubrovnik.Okrugli stol Politicke akademije Hrvatske narodne stranke liberalnih demokrata na temu "Regionalna decentralizacija" na celu s Vesnom Pusic odrzan je u Hotelu Dubrovnik.Na fotografiji: Vesna Pusic.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
 Tomislav Krišto / CROPIX

ZAGREB/LUXEMBOURG - Stanje u Ukrajini, o kojoj će danas razgovarati ministri vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu, zbog energetske situacije utječe i na našu regiju, izjavila je uoči toga sastanka hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pusić sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije na kojem su kao teme najavljeni BiH i stanje u Siriji i Ukrajini. Ministri bi također trebali razgovarati o pismu ruskog predsjednika Vladimira Putina europskim premijerima kojima je zaprijetio zaustavljanjem isporuke plina Ukrajini ako ne plati svoje dugove. Među ostalima pismo je bilo upućeno i hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću.

"Putin je pismo uputio cijelom niz predsjednika država i vlada", podsjetila je Pusić. Jasno je da Ukrajina "utječe na našu regiju i zbog energetske situacije, a utječe i diktirajući dnevni red sastanka. Postojala je realna opasnost da BiH ispadne s dnevnog reda zbog te neobično važne i donekle zastrašujuće teme", naglasila je šefica hrvatske diplomacije govoreći o ukrajinskoj krizi.

"To pokazuje koliko je važna energetska politika EU-a, pa kroz to i položaj i doprinos naše regije u alternativnim izvorima i pravcima", dodala je Pusić.

Na pitanje o Bosni i Hercegovini, Pusić je kazala da je važno da će se, suprotno originalnom planu po kojem je bilo predviđeno samo da se usvoje zaključci bez rasprave, "danas razgovarati o BiH".

"Prvo što je dobro jest da smo uspjeli da se uopće raspravlja, da je tema na dnevnom redu", rekla je Pusić. Važno je "da se potvrđuje europska perspektiva, ali i da se u zaključcima govori o tome da je potreban širi pristup, da je potrebna aktivna uloga europskih institucija u tome da BiH dosegne kriterije. Kao što znate, mi smo baš naglasili da ne zagovaramo spuštanje kriterija, ali zagovaramo proaktivni pristup koji će omogućiti da BiH te kriterije dosegne", kazala je.

Pusić je naglasila i važnu ulogu civilnog društva u BiH što, po njoj, "ne može biti ukrasna rečenica". "Po mom mišljenju to znači da treba motivirati ljude koji su spremni angažirati se.. da uđu i preuzmu neke odgovornosti i u ovoj izbornoj politici", kazala je.

U listopadu ove godine u BiH će biti opći izbori.

Pusić je odgovarajući na pitanje koliko bi neprovođenje presude Sejdić-Finci moglo ugroziti kredibilitet rezultata izbora, odgovorila da je to "kontinuirana zadaća". "Koliko znam, postojala su tri prijedloga koja nisu nerealna kako bi se moglo to implementirati, ali ideja s jedne strane konstitutivnih naroda i s druge strane zaštite i reprezentacije manjina je također nešto što je zadaća, ne samo do izbora nego i nakon izbora", kazala je Pusić.

Zbog nesloge političara do danas nije provedena presuda Europskog suda za ljudska prava iz 2009., nazvana "Sejdić-Finci" prema državljanima BiH kojima su odbijene kandidature za najviše državne dužnosti jer su pripadnici romske i židovske manjine, a ne triju konstitutivnih naroda. Da bi provela presudu koja koči njezin put prema Europskoj uniji, BiH iz ustava treba izbaciti te diskriminirajuće odredbe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:42