Države članice EU neće dopustiti diskriminaciju hrvatskih državljana glede zapošljavanja u Švicarskoj, nakon što je ta zemlja na referendumu odlučila uvesti godišnje kvote za radnike iz svih zemalja članica, izjavila je u utorak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
“Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti diskriminaciju građana EU”, rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća EU za opće poslove, na kojem se raspravljalo o implikacijama švicarskog referenduma.
Glasanje u Švicarskoj
Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU.
Odnosi EU sa Švicarskom regulirani su nizom isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih.
Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) 1992. godine, EU i Švicarska dogovorili su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU.
Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio novoj činjenici, to jest ulasku Hrvatske u EU. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.
Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati to da Hrvatska ostane i bez tih kvota.
Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi.
Naime, prema švicarskim propisima, vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se dogovoriti novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.
Klauzula giljotina
Kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, EU je inzistirao i dobio da svi sporazumi budu jedan paket, i ako padne jedan od elemenata toga paketa, onda pada cijeli paket.
Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana “giljotina”, koja predviđa da padne cijeli paket, ako padne jedan od sporazuma.
U ponedjeljak je u Europskoj komisiji izvor koji je želio ostati neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom odbije li ona potpisati protokol, nego kako je vjerojatnije da će prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u europskom istraživačkom programu Horizon 2020, i u programu razmjene studenata Erasmus.
Istraživački program Europske unije za sljedeće sedmogodišnje razdoblje težak je nekoliko milijaradi eura, i za Švicarsku je vrlo važno sudjelovanje u njemu, budući da njihovo gospodarstvo uvelike prosperira zbog ulaganja u znanstvena istraživanja.
Švicarska je, iako ustraje na tome da ne želi biti članicom EU, s njom čvrsto povezana. Mnogi čak govore da je njezina neovisnost zapravo samo papirnata jer kao dio zajedničkog tržišta uvelike ovisi o EU.
Trgovački partneri
Švicarska je treći trgovački partner EU, iza Sjedinjenih Država i Kine, a ispred Rusije i Japana. S druge strane, EU je daleko najveći trgovački partner Švicarske - 78 posto švicarskog uvoza je iz EU, a 57 posto švicarskog izvoza otpada na EU.
EU i Švicarska povezane su s više od stotinu bilateralnih ugovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....