STRUČNA ANALIZA

Puljani ljuti zbvog uklanjanja stoljetnih ladonja s korza, doktor za drveće objasnio što se događa

Analiza prvog hrvatskog doktora za drveće pokazala je daljnje propadanje stabala koje prema njegovom mišljenju treba zamijeniti
 Duško Marušić/Cropix

Stoljetne ladonje na pulskim Giardinima trebalo je ukloniti i prije preuređenja popularnog korza zbog mogućih lomova debljih grana budući da dio debla tih stabala truli. Objašnjenje je to magistra znanosti arborikulture i urbanog šumarstva Frana Poštenjaka iz tvrtke Arboring specijalizirane za savjetovanje u domeni upravljanja populacijama urbanih stabala, urbanom šumarstvu i arborikulturi koji je napravio analizu stabala na Giardinima u dva navrata.

Prvi put je to bilo 2018. godine, a drugi put 2021. godine. Stručna analiza prvog hrvatskog doktora za drveće iz Jastrebarskog pokazala je daljnje propadanje stabala koje prema njegovom mišljenju treba zamijeniti. No, sječa 28 stabala na Giardinima, od njih 80-tak, još od studenoga izaziva veliko nezadovoljstvo Puljana koji smatraju da se ipak nešto više trebalo napraviti za spas ladonja koje su zaštitni znak ne samo Giardina, nego i Pule. Zasađene su početkom 19. stoljeća u doba Austro-Ugarske kada se ubrzano sređivao urbani centar Pule, a njihovom sječom nastao je veliki "ožiljak" na Giardinima.

Ni Poštenjaku nije bilo lako donijeti ovu odluku jer shvaća koliko su Puljani vezani za korzo i njegovih 86 stoljetnih ladonja, jer je tu puno uspomena, no druge nema. Stabla trule u granama, i taj proces neće stati. Da su se počela zamjenjivati prije desetak godina malo po malo situacija bi danas bila bitno drugačija.

- Do sada su napravljene vizualne kontrole stabala na Giardinima, i to 2018. godine opsežna vizualna kontrola VTA nivo 2 (ANSI A300) i 2021. godine vizualna kontrola manjeg opsega VTA nivo 1 (ANSI A300) da se vidi promjena stanja stabala. Povod je bio nastojanje grada Pule da se dobije objektivno mišljenje i prosudba zdravstvenog fiziološkog i biomehaničkog stanja stabala koja se nalaze u zoni intenzivnog korištenja, ističe ovaj ugledni znanstvenik koji je između ostalog završio sveučilišni Master studij Arborikulture i Urbanog šumarstva u Velikoj Britaniji.

U šumarstvu je cijeli život, kao i njegova obitelj. Objašnjava nam da je fiziološko stanje stabala relativno dobro, jer se radi o vrsti koja dobro podnosi teške stanišne uvjete. Problem je druge prirode.

- Na stablima su vidljivi simptomi sušenja grana različitih debljina od 5 do 50 centimetara zbog nedostatka vode i hranjivih mikro i makro nutrijenata koji su neophodni za rast i razvoj stabala. S biomehaničkog aspekta na svim stablima identificirane su kritične točke na kojima se razvija trulež centralnog dijela i perifernog dijela grana, debalaca i debla.

Truljenje drvnog tkiva potaknuto je u prošlosti odabirom načina orezivanja, odnosno ovršavanjem stabala te lomovima i uklanjanjem grana u donjem dijelu krošnje. To je dovelo do stvaranja mjesta na kojima prilikom jačih udara vjetra dolazi do debelih lomova grana ili kodominantnih debalaca u krošnji koji su pali i izazvali štetu na inventaru na Giardinima.

Od stabala predviđenih za uklanjanje, od kontrole 2018. godine do danas lomovi debelih grana dogodili su se na tri stabla, ističe ovaj stručnjak koji radi diljem Hrvatske na sličnim projektima te je objavio brojne stručne radove. I veli da će se to nastaviti događati jer da su se jednostavno ladonje krivo orezivale godinama, a i samo tlo je već toliko zbijeno, a da ne govorimo pokriveno asfaltom, da voda i ostali nutrijenti ne dospijeva do svih dijelova biljke. A ljeta su sve sušnija.

Kaže nam da je problem prije svega truljenje drvnog tkiva na mjestima prethodnog ozljeđivanja, odnosno orezivanja i neadekvatno stanište koje ne omogućuje stablima da se na adekvatan način odupru progresiji truljenja debljinskim prirastom nosivog drva. No, činjenica je da određeni panjevi izgledaju zdravo. Poštenjak veli da to je istina, ali da nije bio problem u donjem dijelu debla stabala koja se orezuju.

- Problem koji se javlja u velikoj većini slučajeva nije lociran u predjelu korijenovog vrata ili donjem dijelu debla već, ovisno o situaciji, u donjem dijelu krošnje i na višim mjestima u krošnji tj. na mjestima ovršavanja kodominantnih debalaca stabala. Svi panjevi, pa i ovi na kojima je evidentan proces truljenja, imaju dovoljno nosivog drva da izdrže udare vjetra i osiguraju mehaničku stabilnost stabala u predjelu korijenovog vrata i donjeg dijela debla te, nažalost, u ovom slučaju nisu relevantan pokazatelj stanja ugroze od lomova nadzemnih dijelova stabala, navodi dalje.

Pulska platforma Možemo je pak prozvala gradsku upravu da nije napravila detaljnu dijagnostiku stabala uređajima koji bi bili možda došlo do nekih drugih rezultata. Poštenjak objašnjava da nije napravljena takva dijagnostika stabala, odnosno detaljna dijagnostika VTA nivo 3 (ANSI A300) zbog lošeg stanja staništa, općeg stanja stabala te primarno brojem kritičnih mjesta koje se na stablu trebaju pregledati. Tvrdi da bi i ta dijagnostika na kraju donijela iste rezultate.

- To stanište uslijed evidentnih znakova sušenja stabala pokazuje da nije u mogućnosti opskrbiti stabla adekvatnom količinom dostupne vode i biogenim elementima - hranjivim tvarima. Isto tako, trebala bi se pregledati sva mjesta prethodnog ovršavanja (2 – 7 ovršenih kodominantnih debalaca po stablu), mjesta na granama i deblu u krošnji gdje je evidentno da se nalaze velike duplje gdje sumnjamo da postoji aktivni proces degradacije drvnog tkiva uslijed metaboličke aktivnosti gljiva truležnica.

Moj osobni, a i uzgred rečeno i unisoni stav struke, koja je upoznata sa situacijom na Giardinima, je da se treba napraviti zamjena kompletne populacije stabala uz obavezan popravak stanišnih uvjeta za novo posađena stabla kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi scenariji, zaključio je ovaj stručnjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 10:31