PRVO VELIKO ISTRAŽIVANJE MEĐU GASTARBAJTERIMA: KOJI SU STVARNI RAZLOZI MASOVNOG ISELJAVANJA HRVATA Velika većina njih kaže da nije siromaštvo

Komentari Hrvata koji već dulje vrijeme koricu kruha zarađuju izvan granica Lijepe naše, prvenstveno na području Njemačke, kao i crne prognoze o daljnjem iseljavanju ljudi iz Hrvatske, trebali bi upaliti alarm za uzbunu, jer svakim danom sve više nestajemo kao narod i većina onih koji su se s autobusnih kolodvora zaputili za boljim životom ne žele se vratiti, piše Slobodna Dalmacija. Od utemeljenja Hrvatske do danas nije se puno toga učinilo da se mlade zadrži, a razgovarajući s njima, nažalost, dobivate isti odgovor: "Ako ste mladi i živite u Hrvatskoj, onda imate veliki problem."

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU, i to na uzorku od 1200 ispitanika, piše Slobodna Dalmacija.

- Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate - upozorava dr. Jurić.

-Ni jedna članica EU do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje, samo u kratkom razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to je ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo.

Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan impuls u društvu da će se stvari promijeniti - kazao je Jurić te dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je o 15 tisuća ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su otišli, istaknuo je Jurić.

Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.

Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

- Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu - kazao je Jurić te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.

Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.

- Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu - takvi su komentari većine iseljenih ispitanika - navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55 posto bilo zaposleno.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika, njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava povratak u svoju domovinu, pa bi iz Njemačke otišli u neku drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je - možda. Iako se spominje Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata, piše Slobodna Dalmacija.