PRVO SUČELJAVANJE PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA Za Đapića je antifašizam izmišljotina, a partizanski pokret sramota, Peović mu žestoko uzvratila

U prvom predizbornom sučeljavanju emisije Pressing na N1 televiziji bili su predsjednička kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović i predsjednički kandidat stranke DESNO Anto Đapić.

Peović je za početak objasnila što znači demokratski socijalizam.

- To je vizija društva u kojem ekonomija radi u korist narodne većine, a ne za bogate elite. To je vizija društva u kojem su sve temeljne potrebe ljudima osigurane - normalna prehrana, obrazovanje, javno zdravstvo i stanovanje za koje ne trebamo ući u dužničko ropstvo - rekla je Peović za N1.

Što se tiče društvenog vlasništva, kazala je kako je danas "nužno proizvodnju organizirati tako da se zadovoljavaju temeljne društvene i životne potrebe ljudi. Privatizacija je provedena na jedan pljačkaški način, 95 posto pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva je dokazano opljačkano i provedeno na nelegalan način, prema tome bilo bi jednostavno to okrenuti u korist većine."

Spomenula je i slučaj firme Đuro Đaković koja je maknuta s popisa tvrtki od državnog značaja, a čiji su radnici trenutno u štrajku. - Tvrtke koje ne isplaćuju plaću trebale bi odgovarati za to - da ne kažemo da još ima tvrtki od državnog značaja, a one se miču s tog popisa, kao što je recimo slučaj s firmom Đuro Đaković, izjavila je.

Đapić za promjenu Ustava

Đapić je objasnio da je promjena Ustava okosnica njegova programa.

- Prije svega je potrebno promijeniti izborni zakon. Smatram da je jedna izborna jedinica preduvjet bilo kakve integracije hrvatskog društva, pretvaranje naroda u naciju. Dakle, jedna izborna jedinica, bez lista dijaspore, ali i bez lista etničkih manjina. To je prva faza promjene Ustava. Da dobijemo puni legitimitet hrvatskog zakonodavnog doma.

Dodao je i kako njegove izjave mediji često izvrću. - Često se moje izjave izokreću. Ja smatram da je funkcija predsjednika države simbol hrvatske državnosti, a to znači upravljanje hrvatskom slobodom. To upravljanje slobodom je po meni ušlo u jednu slijepu ulicu nakon smrti predsjednika Tuđmana gdje se došlo u jedan ćorsokak iz kojeg se očito ne ide. Nezamislivo je da je u Hrvatskoj od 2013. godine imamo poziciju da u Republici Hrvatskoj egzistira bilo kakav politički subjektivitet mimo hrvatskog - smatra Đapić.

Peović smatra kako iza izjava o ugrožavanju hrvatskog identiteta od strane Srba stoje konkretni interesi.

- Svaki put kada imamo - od strane klerofašističke Hrvatske - interpretaciju ugrožavanja hrvatskog identiteta, budite sigurni da iza toga stoje konkretni interesi. Kada govorimo o Srbima u RH, oni za desnicu igraju ulogu homogenizacije hrvatskog naroda po potpuno pogrešnom principu. Podjela prema nacionalnoj pripadnosti je jedan paravan, jedna maska, kako bismo se podijelili po potpuno nepotrebnom ključu i kako ne bismo primijetili da i na ovim predsjedničkim izborima imamo interesne skupine koje su kandidirale svoje manekene - rekla je Peović.

Đapić: Antifašizam floskula i izmišljotina

Đapić smatra da je antifašizam floskula i izmišljotina. - Kada ja kažem antifašizam, to je jedna najobičnija floskula, izmišljotina, čak je Milorad Pupovac govorio o tome da su Srbi u svom naslijeđu donijeli i antifašizam.

Na njegovu izjavu replicirala je Peović koja je još jednom naglasila kako iza, kako je rekla, "takozvane velikosrpske agresije o kojoj pričaju pripadnici desnog političkog spektra stoje neki materijalni interesi".

- Svaki put kada nacionalisti vide sablasti velikosrpske agresije, budite sigurni da iza toga stoji neki materijalni interes. BDP po glavi stanovnika je od 1952. godine do 1989. godine rastao 410 posto, a od 1989. godine do 2016. raste samo 6,4 posto. Toliko o tom 'mračnom socijalizmu' u kojem smo živjeli - istaknula je Peović. Đapić, pak, Jugoslaviju vidi kao zlo. - Sve naslijeđe Jugoslavije se pokazalo u ratu, što je značila Jugoslavija i u ekonomskom, gospodarskom i političkom smislu. Zlo bilo i ne ponovilo se.

Na pitanje voditelja smatraju li kako 22. lipnja treba i dalje ostati Dan antifašističke borbe i što misle o zabrani pozdrava 'za dom spremni', Peović i Đapić imali su različita mišljenja. Peović smatra da se 'za dom spremni' treba zabraniti, piše N1.

- Za dom spremni svakako treba zabraniti, antifašizam je demokratska vrednota koju treba cijeniti. Ja moram samo reći da smatram da je ova rasprava s Đapićem toliko deplasirana da mi govorimo o povijesnim činjenicama. Mi smo danas u poziciji da trebamo dokazivati stvari koje su davno trebale biti apsolvirane. Povijesne su činjenice da je RH završila na strani pobjednika, da je bila antifašistička i da su antifašisti bili dobra strana povijesti.

Đapić je još jednom ponovio kako je antifašizam izmišljotina. - Antifašizam je izmišljotina. Ono što gospođa Peović govori je velikosrpska, agitpropovska politika. Partizani su za mene apsolutno najveća sramota.

'Ustaše su bili borci za NDH'

Na pitanje što su za njega ustaše, rekao je sljedeće: - Za mene su ustaše bili borci za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Osuđujem rasne zakone i zločine, sve to ja osuđujem, ali ne mogu osuditi ideju hrvatske države.

U pitanjima gledatelja jedan od njih je Đapića tražio da razjasni kontradiktornost u kojoj tvrdi da je antifašizam izmišljotina, a Tuđman je bio general u partizanskoj vojsci.

- Nema tu kontradiktornosti. Predsjednik Tuđman je bio član partizanskog pokreta, to je općepoznata činjenica. Ja sam vrlo jasno rekao da je partizanski pokret u svojoj biti komunistički pokret pod čijom su petokrakom činjeni zločini u ratu. Ali očito je Tuđman kroz svoj politički put došao do spoznaje da je samo samostalna i nezavisna država instrument u kojem hrvatski narod može ostvarivati puninu svojih interesa.

Jedan gledatelj je Peović upitao bi li kao predsjednica više ulagala u obrazovanje ili vojsku. Ona je rekla kako su predsjedničke ovlasti visoko protokolarne, ali kako bi zagovarala veće ulaganje u obrazovanje.

- Pa predsjedničke ovlasti su ograničene, to je visoko protokolarna funkcija. Ali svakako bih zagovarala veće ulaganje u obrazovanje, a manje u vojsku. Mi danas imamo situaciju da Hrvatska želi približiti postotku od dva posto BDP-a ulaganja u vojsku (što je preporuka NATO-a), što je izuzetno velik iznos za Hrvatsku i naš proračun. Za nastavnike mislim da je njihov štrajk opravdan.

Đapić smatra da je potrebno ulagati u obje stavke. - Mora se i jedno i drugo. U Hrvatskoj se obrazovanje treba snažiti, ali da bi država bila država mora se imati vojska. Treba na ovim prostorima imati vojsku.

Slučaj Nigerijaca

Osvrnuli su se i na slučaj dva nigerijska studenta koji su završili u Bosni i Hercegovini i koji još uvijek nije razjašnjen. Peović smatra da hrvatska policija djeluje nezakonito.

- Nisam požurila u svojoj kritici, jer je jasno kako hrvatska policija nezakonito vrši pushbackove. Hrvatske policija se ponaša potpuno protuzakonito. Mi danas radimo te pushbackove u zamjenu za Schengen. Izbjeglice smo propuštali kada je Angela Merkel otvorila granice. Mi bismo trebali voditi svoju politiku. Niti jedan čovjek nije ilegalan.

Đapić smatra kako će migrantska kriza najviše pogoditi Hrvatsku. - Nismo mi slabi, Hrvatska, imamo vojsku, policiju. Koliko biste vi migranata primili u kuću? Migrantska kriza će najviše udrit' po Hrvatskoj. Hrvatska će se pretvoriti u hot spot i mi ćemo imati ogromne probleme. Prvo moramo imati fizičku prepreku, moramo zaštiti svoju granicu.

Zaključno su rekli što misle o zabrani pobačaja.

Peović smatra da "pravo na pobačaj treba vratiti u Ustav iz kojeg je izbačen. Da je to pravo ostalo u Ustavu, vjerojatno ne bismo imali takve probleme. Sada je riječ o uskraćivanju zdravstvene zaštite i naravno da mora biti besplatan."

Đapić je rekao kako se zalaže da kršćanstvo uđe u Ustav. - Ja se zalažem da u hrvatski Ustav uđe kršćanstvo kao temeljni hrvatski svjetonazor, kao temelj našeg identiteta, a iz toga jasno proizlazi da sam oštar protivnik ovakve politike protiv pobačaja. Za mene je to medicinsko pitanje u kojem se to može tretirati kada je ugrožen život majke ili u nekim iznimnim slučajevima. Međutim, nitko nema pravo uzimati drugi život.