PRVIH 10 POTEZA ZA SPAS AGROKORA Izvanredni povjerenik mora početi raditi i prije nego što je imenovan: Ovo su ključne odluke koje mora hitno provesti

Agrokor čeka financijsko, vlasničko i organizacijsko restrukturiranje, ali kratkoročne odluke koje se tiču dobavljača i kreditora moraju se donositi već "jučer".

Stoga bi bilo mnogo bolje da je Vlada u onoj sekundi kad je došla vijest da je Ivica Todorić aktivirao lex Agrokor, objavila ime čovjeka koji će biti izvanredni povjerenik. Tako bi izvršna vlast poručila da od početka vodi ovaj projekt spremna, a povjerenik bi mogao i bez formalne ovlasti krenuti u hitne pregovore s dobavljačima i kreditorima. Dobavljači su, naime, već u petak poslijepodne rekli da žele pregovarati samo s izvanrednim povjerenikom o daljnjoj politici poslovanja prema Konzumu. U tom kontekstu treba reći da je Vlada komunikacijski loše reagirala kada je, nakon što je u Banske dvore u petak došla "potvrda" od Trgovačkog suda o aktivaciji lex Agrokor, poslala samo priopćenje, umjesto da se naciji obratio premijer Andrej Plenković i poslao "motivacijske" poruke javnosti i svim zainteresiranim akterima. Jednako je tako još uvijek nejasno zašto lex Agrokor nije na dnevni red u Hrvatskom saboru došao u ponedjeljak, nego u srijedu jer su se tako izgubila tri dragocjena dana plus vikend.

Snažna poruka

Doduše, potpredsjednica Vlade Martina Dalić u intervjuu Jutarnjem listu rekla je da će Vlada do imenovanja povjerenika hitno krenuti u pregovore s dobavljačima, odnosno nastaviti ionako intenzivne pregovore koji su "na snazi" već desetak dana. I upravo bi to trebao biti prvi potez povjerenika ili predstavnika iz Vlade koji ga "mijenja" do njegova imenovanja, a to je uvjeriti dobavljače - male, srednje i velike - da nastave s isporukom robe Konzumu. Potpredsjednica Vlade u tom je intervjuu poslala snažnu poruku o tome da će dobavljači, pogotovo mali i srednji, biti prioritet u plaćanju potraživanja, starih i novih, no dobavljači imaju skepsu prema takvim obećanjima zbog toga što vjerovnici (čitaj: banke) moraju dati pristanak na svako plaćanje potraživanja nastalih do aktiviranja lex Agrokor. Zbog toga bi, kao drugi potez, Vlada morala, do imenovanja povjerenika, "obraditi" i banke, kao najveće vjerovnike, da daju barem početnu podršku tom planu. Međutim, banke će vrlo teško na to pristati pa će tu država prema njima vjerojatno morati igrati ulogu mrkve i batine. No, problem je što je Vlada po pitanju mrkve u teškoj oskudici, a primjena batine u ovako delikatnim okolnostima mogla bi dovesti do urušavanja cijelog projekta, odnosno nepostizanja konačne nagodbe vjerovnika. Ipak, možda bi bilo moguće velike dobavljače, poput Podravke, Atlantica, Kraša, Francka i Dukata, nagovoriti da dodatno "podrže" Konzum uz određeno "restrukturiranje" dospjelih potraživanja, a da se protežira male dobavljače kad je riječ o plaćanju.

Pozitivne poruke

To bi Konzumove police održavalo punima dok na račun Agrokora ne sjedne novi kredit za likvidnost. S isplatom tog kredita trebalo bi isplatiti plaće zaposlenicima i svim tvrtkama u sustavu Agrokora, i to u punom iznosu ako je moguće, kako u cijelom košmaru još ne bi došlo do štrajkova i prosvjeda.

Cijelo to vrijeme Vlada mora s dobavljačima i bankama stalno putem medija slati poruke o postizanju dogovora i vraćanju povjerenja kako bi se smirili i oni dobavljači koji baš i nisu kooperativni u ovoj situaciji. Jer, podsjetimo, Vlada na kraju ipak nije prihvatila zahtjev dobavljača, koji je dio kruga oko Vlade podržavao, da se aktivacijom lex Agrokor blokiraju i regresna potraživanja faktoring društava i banaka od dobavljača. Na takav "regresni zid" Vlada se nije odlučila jer bi to možda bilo pravno neprovedivo, ali je zbog toga sada teže pridobiti njihovo povjerenje. Naravno, u tu priču moraju biti uključena i faktoring društva i banke koje su kupovale potraživanja od dobavljača ili su na drugi način prikriveno kreditirale Agrokor. No, tu dolazimo do problema malih banaka koje su, prema dostupnim informacijama, pretjerano izložene Agrokoru prikrivenim i neprikrivenim kreditiranjem pa im život ovisi o tome hoće li naplatiti svoja potraživanja. Upravo se na male banke, više nego sigurno, odnosila procjena HNB-a da će neke od njih trebati dokapitalizaciju ili će morati biti likvidirane.

Odvjetnička mašina

Nadalje, iako Vlada tvrdi da se ni u kojem obliku ne želi, barem u početnoj fazi, financijski uključiti u proces prinudne uprave u sklopu lex Agrokor, možda bi trebalo promisliti o tome da se, kao što je predložio bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, za male i srednje dobavljače koji isporučuju svježe proizvode osigura preko HBOR-a povoljna kreditna linija za likvidnost. U tom kontekstu treba vidjeti je li moguće prema tim dobavljačima, malima i srednjima, ići i s programima obročne otplate poreznih obveza, pogotovo PDV-a, ali za to treba paziti da se ne poremeti postojeće modele obročne otplate i da sve bude usklađeno s poreznim pravilima. Paralelno sa svim tim Vlada, a onda i izvanredni povjerenik ovaj vikend moraju raditi na dogovaranju hitnog kredita za likvidnost Agrokoru jer je, kao što smo rekli na početku, još "jučer" bilo nužno da novac poteče na račune tvrtki. I tu opet dolazimo do toga da Vlada i izvanredni povjerenik moraju brzinom sunčeve svjetlosti koordinirati odnose s dobavljačima i bankama kako ne bi došlo do nepovjerenja o tome kako se troši novac koji će doći od kreditora i kako bi se dobile suglasnosti od vjerovnika o tome koje stare obveze treba plaćati. Konačno, izvanredni će povjerenik već u startu morati angažirati vrhunske odvjetnike koji će se nositi sa svim pravnim finesama i akrobacijama koje će ovaj zakon donijeti. Jer, u igru će biti uključeni i vlasnici obveznica koji imaju svoje prospekte. A kako su aktiviranjem tog zakona sve obveze dospjele na naplatu, ta odvjetnička mašina od starta treba biti u punom pogonu.