PRVI SLUČAJ U HRVATSKOJ Prije 11 godina povećala grudi, a sada je zbog toga dobila rak, čekaju je komplicirane operacije

Prvi slučaj aplastičnog limfoma velikih stanica (BIA-ALCL) odnosno zloćudne bolesti dojke, kao posljedice ugradnje implantata, zabilježen je i u Hrvatskoj. Riječ je o 35-godišnjoj ženi kojoj su prije 11 godina implantatima iz estetskih razloga povećane dojke.

Naime, posljednjih se mjeseci vodi svjetska rasprava o problemima s implantatima za dojke jer podaci govore da su upravo oni krivac za pojavu specifične zloćudne bolesti odnosno aplastičnog limfoma koji nije zabilježen u dojkama kod žena koje nemaju implantate.

Primijetila oteklinu

Dosad je zabilježeno oko 660 slučajeva, a dvadesetak žena je umrlo, posljednja u Italiji prošlog tjedna. To je razlog što je primjerice Francuska zabranila tzv. makro teksturirane implantate, američki FDA zasad to nije učinio, ali traži oprez i “punu informiranost” žena kao i Europa, a Kanada još “čeka dodatne informacije”.

- Da, gospođa je primijetila oteklinu na jednoj dojci i odmah došla na pregled. Posumnjao sam da je riječ o aplastičnom limfomu i odmah pokrenuo međunarodnu proceduru u postavljanju dijagnoze i liječenje koje se primjenjuje u takvim slučajevima. Moram reći da je to vrlo kompliciran postupak koji traži dobru koordinaciju više stručnjaka u takvim slučajevima. Zadovoljan sam što smo zajednički s kolegama iz KB-a Dubrava sve dobro odradili kako bi se u što kraćem vremenu doznala dijagnoza, a onda i počelo liječenje - kaže plastični kirurg Miroslav Kinčl, u čijoj je ordinaciji Barbel prije nešto više od desetljeća ta mlada žena dobila nove grudi. Dodaje da su u konziliju koji je odmah osnovan osim kirurga bili hematolozi i radiolozi.

Ranko Suvar / CROPIX

- Odmah je učinjena magnetska rezonanca u KB-u Dubrava. U samo dvadesetak minuta uzeti su i obrađeni prvi preparati za patohistološku analizu jer baš je brzina u takvim slučajevima vrlo važna. Ovi se testovi koje traži svjetski protokol moraju obaviti po brzom postupku. Definitivni nalaz bit će patohistološki - objašnjava dr. Kinčl.

Godišnji pregled

Upravo na važnost rane dijagnoze aplastičnog limfoma upozorava i prof. dr. Rado Žic, plastični kirurg iz KB-a Dubrava i predsjednik Europskog društva za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku kirurgiju kod kojeg će 35-godišnjakinja biti na daljnjem liječenju.

- U analizi u našoj bolnici potvrđene su zloćudne stanice u seromu, tekućini koja okružuje implantat pacijentice, a u tijeku je još i patohistološka provjera. Već početkom sljedećeg tjedna gospođa će biti primljena na odjel, a ubrzo i operirana - kaže prof. dr. Žic.

Ronald Gorsic / CROPIX

Naglašava da bi sve žene koje imaju ugrađene implantate trebale svake godine obaviti ultrazvučni pregled dojki, a svake dvije ili tri i magnetsku rezonancu kako bi se na vrijeme uočilo sumnjivo područje.

Liječenje bolesti počinje odstranjivanjem implantata, kapsule koja ga okružuje te tumorske mase ako postoji. Tek nakon toga primjenjuje se kemoterapija i zračenje. Naime, prema protokolu za liječenje aplastičnog limfoma to je jedina vrsta limfoma koja se najprije liječi kirurški i to vjerojatno zato što se ponaša kao kožni tumor.

No, prof. dr. Žic kaže kako trenutačno u vezi s problemom implantata u svijetu vlada popriličan kaos. Gotovo svakodnevno stižu nove informacije ili bolje rečeno sustižu jedna drugu pa se teško u njima i snaći.

- Najprije je rečeno da su problem makro teksturirani implantati, odnosno oni više grubi, ali ovaj je limfom otkriven i kod žena s mikro teksturiranim implantatima, a prema najnovijim FDA-ovim izvješćima ima ga i kod žena s tzv. glatkim implantatima koje su prije toga imale teksturirane implantate. U ovom trenutku ništa nije jasno. Vlada potpuna zbrka. Nema dokaza da je uzrok limfoma infekcija kako se sumnjalo jer i ranije je bilo infekcija, ali ne i limfoma. Osim toga, činjenica je da se implantati ugrađuju već 60-ak godina, a problem se pojavljuje tek kod onih žena kojima su ugrađeni u posljednjih desetak. Moguće je da su proizvođači nešto promijenili u kemijskom sastavu, načinu proizvodnje ili je pak razlog nevolja nešto drugo, odnosno ono čega ranije nije bilo u implantatima ili na njima - drži prof. dr. Žic.

Izvor podataka

Očekivano, proizvođači kojima je u pitanju veliki biznis, jer godišnje 1,5 milijuna žena ugradi implantate, kažu da se “diže prevelika buka” odnosno pitaju otkud sad limfom kad ga nije bilo prije. No, baš praćenje odnosno registri raka izvor su podataka, a iz njih je vidljivo da među zloćudnim vrstama raka dojke nema aplastičnog limfoma velikih stanica bez implantata.

Prema zadnjem naputku FDA zasad ni jedna vrsta implantata nije zabranjena u SAD-u, ali ističe se da je nužno upozoriti žene koje žele povećati grudi na moguću opasnost, a ženama koje ih već imaju preporučuje se redovita kontrola. Naime, prof. dr. Žic kaže da ne bi bilo dobro vaditi sve te implantate jer je rizik barem zasad ipak manji od moguće pojave limfoma negoli od komplicirane operacije. Također kaže da je Hrvatsko društvo za plastičnu kirurgiju već kontaktiralo HALMED i Ministarstvo zdravstva kako bi se krenulo u pokretanje registra implantata u Hrvatskoj. Prema njegovu mišljenju, trenutačno je u tom “neznanju” uzroka nastanka limfoma velik problem rekonstrukcija dojki kod žena operiranih od raka.

Vlastito tkivo

- Naime, pitanje je koje implantate ugraditi i treba li to uopće činiti ili se pak osloniti isključivo na rekonstrukciju vlastitim tkivom. No, neke žene nemaju dovoljno vlastitog tkiva za takvu operaciju, a postoji i problem s kadrom odnosno riječ je o velikim kirurškim zahvatima koji zahtijevaju brojne različite stručnjake, a takvih je malo i zato smo jako zabrinuti - kaže prof. dr. Žic.

U svakom slučaju čak deset milijuna žena u svijetu ima implantate u dojkama i zato, kažu stručnjaci, treba naći razlog zbog kojih se kod nekih “događa” limfom. Dotad je na liječnicima, kažu u regulatornim agencijama, da što što jasnije informiraju buduće pacijentice o mogućim rizicima vezanim uz implantate, a one koje ih već imaju o nužnosti kontrolnih pregleda.