DVOJICA PREMIJERA

PRVI PUT SE NAŠLI U ČETIRI OKA NAKON IZBIJANJA AFERE PIRANGATE Evo što su jedan drugome rekli Cerar i Milanović

Čelnici dviju vlada susreli su se na marginama summita u Beču, a zadržali su se pola sata
 Arhiva CROPIX

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović potvrdio je novinarima da je u četvrtak u Beču oko pola sata razgovarao sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, ali nije želio reći što su bile teme tog sastanka.

"Razgovarao sam sa svojim kolegom Mirom Cerarom u četiri oka pola sata, razgovarali smo, nismo pregovarali, pozicije su jasne, njihove i naše, ali to ne bi trebalo pomutiti naše dobre odnose, i osobno dobre, ali to je manje bitno", rekao je Milanović u izjavi po završetku summita o zapadnom Balkanu u Beču.

Bio je to, koliko je poznato, prvi susret šefova hrvatske i slovenske vlade nakon povlačenja Hrvatske iz arbitražnog postupka sa Slovenijom zbog dogovaranja slovenskog suca u Arbitražnom sudu i pravne zastupnice pred tim sudom.

Trenutno ni jedna zemlja nema svog suca u arbitražnom sudu, o tome se čeka odluka predsjednika suda, a Slovenija u međuvremenu ustraje na tome da postupak i dalje traje iako se Hrvatska iz njega povukla.

'Svatko je pojasnio svoje stajalište i nakon toga smo se razišli', kazao je nakon sastanka slovenski premijer Cerar, a citirala ga je RTV Slovenija.

Dodao je da je Milanoviću rekao 'da je jasno da je sporazum važeći, da sudište nastavlja s radom i da očekujemo da će sve države dati podršku procesu, da se sporazum ispoštuje do kraja te da će u konačnici biti donesena presuda'.

Napomenuo je i da ima velik broj istomišljenika u stavu da hrvatski jednostrani izlazak iz arbitraže nije prihvatljiv put.

Erjavec i Pusić se samo pozdravili

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u srijedu da očekuje da arbitražni sud i nakon afere s Hrvatskom nastavi svoj rad i donese obvezujuću presudu koju će Slovenija i provoditi.

U Beču su na summitu o zapadnom Balkanu bili i ministri vanjskih poslova Erjavec i Vesna Pusić koja je kazala novinarima da s njim nije razgovarala, već da su se samo pozdravili.

Milanović je rekao da konferencija o zapadnom Balkanu nije mjesto za donošenje odluka već forum za razgovor i suradnju, usmjeren prije svih na države koje još nisu članice EU-a.

Na bečkom skupu bili su šefovi vlada šest zemalja zapadnog Balkana - Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije, Kosova i Crne Gore, njemački i austrijski kancelari Angela Merkel i Werner Faymann te šefica europske diplomacije Federica Mogherini.

"Ovdje se ne donose odluke, ovo je forum za suradnju i razgovor, usmjeren prije svega prema državama koje nisu članice EU, Hrvatska jest. Njezina je ipak i odgovornost i interes da na toj konferenciji sudjeluje radi mira i stabilnosti, gospodarske suradnje u regiji, radi trgovinskih i industrijskih interesa".

Jedna od glavnih tema bila je i izbjeglička kriza, upravo na dan kada se u Austriji dogodila nova tragedija s migrantima. Deseci migranata, njih između 20 i 50, pronađeni su mrtvi u kamionu u Austriji.

Milanović je kazao da Hrvatska ne očekuje da se val migranata počne prelijevati iz Srbije prema istočnom dijelu Hrvatske, ali da je na tu mogućnost spremna.

Naglasio je da bi najveći dio pomoći za migrante trebale dobiti Srbija i Makedonija jer nisu članice EU-a, a "koristi ih se kao koridor od strane članica EU-a", dodajući kako smatra da će Europska unija povećati svotu koju je najavila prošli petak za cijelo područje zapadnog Balkana i Turske.

Najavio je da tijekom vikenda putuje u Cataniju posjetiti brod Andrija Mohorovičić koji je već "spasio stotine i stotine ljudi". Na taj način Hrvatska, naglasio je, svojim ljudima i sredstvima pomaže u obrani vanjskih granica EU-a.

Milanović se ne slaže s nekim ocjenama o tome da sjeverne države Europe preuzimaju premalo odgovornosti za migrante. "One preuzimaju puno odgovornosti, naročito skandinavske države, te Njemačka i Austrija, koja je u odnosu na broj stanovnika najopterećenija i nitko nema pravo reći da im nije stalo".

Ranije je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla da Europska unija treba problem izbjeglica rješavati u onoj zemlji u kojoj on akutno postoji, ako ga već ne može rješavati u zemlji u kojoj je nastao. "Hrvatski je stav da Europska unija treba u onim slučajevima gdje ne može rješavati pitanje na izvoru, dakle tamo gdje nastaje, kao što je sada zbog rata u Siriji, treba rješavati tamo gdje se on nalazi u ovom trenutku", osigurati ljude, stručnjake, znanje, pomoći ljudima i pomoći novcem, rekla je Pusić.

Tri su grupacije izbjeglica koji idu tzv. zapadno-balkanskom rutom: iz Sirije, iz Afganistana te s Kosova, a tri su zemlje u ovom trenutku pod najvećim pritiskom - Grčka, Makedonija i Srbija, kazala je Pusić.

Hrvatska ne planira graditi zidove ako izbjeglički val krene prema njoj, naglasila je Pusić, a na pitanje što misli o onima koji to rade, odgovorila je: "Ništa dobro".

Hrvatska bi izbjeglice dočekala spremna, ali Pusić napominje da je cilj većine ipak Njemačka i Švedska. Naglasila je i da se rješenje ne može tražiti po načelu da se ti ljudi propuštaju kroz različite zemlje kako bi problem prešao na druge.

Milanović: izbori u skladu s ustavom i zakonom

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Beču, vezano za datum održavanja parlamentarnih izbora, da će se izbori održati u skladu s ustavom i zakonom, nakon što Hrvatski sabor donese odluku o svom raspuštanju, te predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović odredi jedan između dva ili tri moguća vikenda.

"Sabor će donijeti odluku o svom raspuštanju i ona će biti u skladu sa zakonom i ustavom", rekao je Milanović novinarima u Beču gdje je sudjelovao na summitu zapadnog Balkana, održanom u sklopu Berlinskog procesa.

"Predsjednica mora odlučiti nakon što se raspusti Sabor u skladu s ustavom i zakonom da izabere jedan od dva, eventualno tri vikenda ili nedjelje i kaže - tada će biti izbori", rekao je premijer Milanović, dodavši da se on o datumu izbora stoga ne treba ni s kime dogovarati.

Komentirao i stajalište savjetnika predsjednice Republike za ustavnopravna pitanja, Vladimira Šeksa, o tome da bi izbori bili neustavni ako bi se održali nakon 6. prosicna.

"Zanima me što bi prije desetak godina rekao taj gospodin da mu je tada predsjednik (Stipe) Mesić pričao takve stvari. Kada je taj gospodin bio predsjednik Sabora. Zanima me bi li i tada tako tumačio hrvatski Ustav", rekao je premijer Milanović.

Po Šeksovu mišljenju, koje je iznio u medijima, krajnji rok za održavanje parlamentarnih izbora je 6. prosinca. Također je rekao da će predsjednica Grabar-Kitarović štititi Ustav i raspisati izbore uvidi li da prolazi spomenuti posljednji zadani ustavni rok. To nije siječanj ili veljača, kako se često govori. Krajnji je rok 6. prosinca, rekao je Šeks.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:03