U nastavku donosimo:
- eurostatovu distinkciju između „isplaćenog” i stvarno „ugrađenog” novca te što ta razlika znači za gospodarstva članica
- poziciju Hrvatske u kontekstu NextGenerationEU i zašto je nacionalna institucionalna arhitektura pod lupom
- europski okvir koji opisuje Financial Times i implikacije jesenskih rokova za članice
- scenarije za rast BDP-a i građevinski ciklus ako se jaz ne zatvori do kraja instrumenta
- reakcije i uloge aktera u Zagrebu, uključujući Andrej Plenković i ministricu Natašu Mikuš Žigman
Eurostat je početkom tjedna prvi put objavio podatke koji pokazuju koliki je jaz između EU sredstava koja su državama isplaćena iz fonda NextGenerationEU i onih koja su stvarno ugrađena u njihove ekonomije.
Postcovid fond
Što se tiče iskorištenosti sredstava iz postcovid fonda, koji je u osnovi povijesni eksperiment jer je financiran zaduživanjem Unije, Hrvatska se prema podacima Eurostata nalazi u najosjetljivijoj poziciji.
Lijepa naša je, naime, na zajedničkom grafikonu država s najvećim jazom između iznosa novca koji joj je formalno isplaćen i iznosa koji je stvarno evidentiran kao utrošen. Jaz u RH iznosi 25,2 posto ukupne grant-alokacije, što je gotovo deset puta više od prosjeka EU.
Što se događa s rastom hrvatskog BDP-a ako se taj jaz ne zatvori do kolovoza 2026., k...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....