"Protiv ulaska Hrvatske u Schengen u Europskom su parlamentu glasali samo oni zastupnici koji glasaju protiv svega jer su protiv Europske unije i svega u njoj osim svoje plaće koju zdušno svaki mjesec uzmu", kaže u Briefingu Biljana Borzan, SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu u kojem je i potpredsjednica Socijalista i demokrata, druge najveće parlamentarne grupe. Smatra da Vijeće EU, koje donosi konačnu odluku od ulasku Hrvatske u Schengen 9. prosinca, nikako neće moći i smjeti zanemariti tu gotovo unisonu podršku u Europskom parlamentu.
Cijelu epizodu Briefinga pogledajte na kraju teksta
"Nizozemska je imala određenih dvojbi oko Rumunjske i Bugarske, pa onda austrijski ministar koji je rekao da je protiv proširenja Schengena. No, mi smo na to navikli. Sjetite se ulaska Hrvatske u EU i Slovenije koja je do zadnjeg trenutka problematizirala i Ljubljansku banku i Piranski zaljev i pokušala profitirati. Vjerujem da se u narednih desetak dana neće ništa nepredvidivo dogoditi", naglašava Borzan dodajući kako je Hrvatska odskočila od Bugarske i Rumunjske te da će očito ući u Schengen prije te dvije zemlje.
Pitanje migranata
"Migranti prolaze kroz Hrvatsku i idu prema zapadnim zemljama. Pokazuje se, ne samo u migrantskoj nego i u drugim krizama u kojima se EU nađe, da imamo nedostatak solidarnost. To zabrinjava i u glavama građana stavlja na kušnju cijeli EU projekt. Nema države koje nije na neki način suočena s problemom ilegalnim migracija, no EU na to nema adekvatne odgovore i koliko god jesam eurofil, volim progovarati o problemima kao što alkoholičar neće riješiti svoj problem dok se s njim ne suoči. Angela Merkel je dobro znala što radi kada je pustila velik broj migranata u Njemačku. Ona je u njima vidjela radnu snagu za poslove koje više nitko u EU ne želi raditi", ističe Borzan dodajući kako gradnja zidova neće zaustaviti migrante. Upozorava i kako migracije imaju i drugu stranu medalje i kao primjer navodi četvrt u Bruxellesu nad kojom belgijska policija nema kontrolu i koja je leglo terorista. Stoga smatra da migrante treba integrirati u društvo.
"Više puta sam propustila avion u Münchenu ili Frankfurtu gdje sam presjedala i ponovno prolazila svu proceduru i osjećala se kao građanin drugoga reda jer netko ne vjeruje mojoj policiji koja me je već pregledala. To me jako boli. Sada prestajemo biti građani drugog reda u EU", napominje Borzan.
Porez na ekstraprofit
Velike turističke kompanije u austrijskom vlasništvu mogle bi biti pogođene porezom na ekstraprofit koji je hrvatska Vlada nedavno predstavila. Može li izjava austrijskog ministra biti sredstvo pritiska na Hrvatsku kako bi Austrija ostvarila neke svoje druge političke ili gospodarske ciljeve?
"To mi je prvo palo na pamet jer Austrija prije nije iskazivala dvojbe. Čekao si do zadnjih mjesec dana i sada imaš problem. Teško je reći je li to točno. Austrijska vlada je za razliku od Hrvatske na Vijeću svojedobno bila za uvođenje poreza multinacionalnim kompanije koje izbjegavaju plaćati porez, a imaju ogromne zarade u EU. U cijeloj EU je trend da se ekstra profit oporezuje i socijalisti se za to u Parlamentu već dugo zalažu jer se time izaziva velika neravnoteža i otvara mogućnost raznih kriza pa i ratova. Porez na ekstraprofit je u Hrvatskoj osmišljen na krivi način. Cilj je da se oporezuje one koji su se u krizi okoristili. U kovid krizi to je u prvom redu farmaceutska industrija, a u ukrajinskoj krizi to su energetske kompanije koje su sada 500 ili 700 posto povećale profite. Mi u Europi i u svijetu bi trebali napraviti situaciju u kojoj nitko neće trljati ruke: evo nam krize pa ćemo mi sada lijepo profitirati. Jer to su često vrlo moćne kompanije, moćni ljudi koji sjede u tim kompanijama koji mogu sami proizvesti krizu ako vide da od toga imaju koristi. Neke farmaceutske kompanije su prije korone bile pred izumiranjem", objašnjava Borzan.
Uvođenje eura
Ističe da je u drugim zemljama koje su uvele euro došlo do prosječnog povećanja cijena od 0,3 posto što građani nisu osjetili, no plaće su znatno porasle i povećala se kupovna moć. Smatra da vlada loše vodi taj proces. Slovenija je, podsjeća, imala crne liste za one koji neopravdano podižu cijene. Kod nas toga nema niti postoje kazne za one koji to rade.
Prema njezinim riječima bilo bi najbolje da se Ustavni sud očituje može li Sabor donositi odluku o sudjelovanju hrvatske vojske u EU Misiji za pomoć Ukrajini.
"Do sada se 16 EU država opredijelio za sudjelovanje, dok ostale još čekaju. Ni na razinu EU oko toga nema unisonog stava", kaže Borzan pa odgovara na pitanje na kojim se izborima vidi 2024., onima za Europski parlament ili Hrvatski sabor. Ili možda predsjedničkima?
"Pa s obzirom da sam se ovako dobro već izučila sistemu rada u Europskom parlamentu, vidim se vjerojatno još jedan mandat tamo. No, kad sam bila studentica vidjela sam se u ordinaciji obiteljske medicine, pa stoga više nema planove za budućnost", kaže Borzan dodajući kako između ostaloga trenutno radi na tome da se do 2030. prepolovi količina hrane koje se baca i povećaju donacije.
Ispod pogledajte cijelu emisiju Briefing