‘Prosvjedi su bili jer mjere nisu bile jednake za sve. Idemo s novim fondom za pomoć svinjogojcima‘

Prošlo je već šest mjeseci otkako je u Hrvatskoj i službeno proglašen završetak epidemije Afričke svinjske kuge, koja je poharala brojna seoska gospodarstva na istoku Hrvatske, a da se do danas proizvodnja na objekte na kojima je prošle godine harala zaraza još uvijek nije vratila. Seljaci su nezadovoljni zbog toga, ali i zbog drugih problema koji ih tište, ponajprije s natječajima za državno poljoprivredno zemljište, kašnjenjima u isplati potpora, odbijanju zahtjeva za isplate potpora... Sve te teme bile su na stolu tijekom dvosatnog sastanka svinjogojaca s novim ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom, kojemu je to bio i prvi pravi sastanak s predstavnicima malih proizvođača hrane u Hrvatskoj. Sastali su se u Vinkovcima iz kojih je na neki način u listopadu prošle godine krenuo veliki prosvjed seljaka protiv mjera borbe s ASK-om koje je provodilo Ministarstvo poljoprivrede, a u kojima je i Dabro aktivno sudjelovao, podupirući seljake u njihovim zahtjevima, pa je novinare zanimalo je li mu se u međuvremenu, na novoj dužnosti, perspektiva promijenila vezano uz te prosvjede.

U Otoku ne možete kupiti prase, u Boboti možete

- Na istom tragu borbe smo bili i tada. Mještani ove županije bili su ljuti na način kako su određena područja u kojima se ništa nije smjelo raditi, u odnosu na ona u kojima je sve bilo dopušteno, da u nekim selima nije bilo nikakvih mjera. One su trebale biti jednake za sve, a nisu bile i to vidimo i danas. U Otoku ne možete kupiti prase za kirbaj, a u Boboti možete. Mi ćemo sada raditi da povećamo stočni fond tamo gdje je poharano, a pripremamo odluku koja će ići na Vladu za odobrenje novčanog fonda za povećanje broja grla – najavio je Dabro nakon sastanka na kojem je, kako smo čuli, bilo i povišenih tonova. Na kraju je zaključeno kako će se krenuti s konkretnim mjerama.

- Imali smo konstruktivnu raspravu s ciljem rješavanja problema kao što je povećanje fonda svinja, povećanje samodostatnosti u proizvodnji mesa što će biti politika Ministarstva, kao jedna od pet ključnih točaka na koje ćemo staviti naglasak – rekao je ministar, dodavši kako je "ključ problema administracija koja je ugušila seljaka, zbog koje odustaju od OPG-a i mi ćemo slušati njihove ideje, staviti ih u financijske okvire Vlade i Ministarstva, te krenuti u izmjenu nacionalnog strateškog plana u poljoprivredi." Nije, naravno, konkretizirao kako misli mijenjati nacionalni strateški plan, koji je zapravo preslika strateškog plana EU, odnosno Zajedničke poljoprivredne politike, no, kako je i sam rekao, ostavit ćemo mu još malo vremena da to razradi i predstavi javnosti. Dio je ipak otkrio.

Josip Dabro na sastanku sa svinjogojskim sektorom

Vlado Kos/Cropix

- Danas mi je 20. dan na dužnosti i dozvolite da neke stvari do kraja razradimo. No, evo na primjer ako imamo pad proizvodnje u nekoj kulturi ili sektoru, nećemo ići s 40 i nešto programa potpora, već ćemo smanjiti njihov broj, a povećati opseg. Cilj je povećanje samodostatnosti i smanjenje administracije – rekao je Dabro. Kad je riječ o ponovno pokretanju proizvodnje svinja na farmama koje su imale zarazu, problem je i što Državnom inspektoratu nedostaje ljudi na terenu za dezinfekciju i obavljanje ostalih predradnji.

Zapošljavanje veterinara

- Imali smo zabranu zapošljavanja, onda je problem kada krenete zapošljavati imate priče da se ljude uhljebljuje... No, mi moramo krenuti sa zapošljavanja veterinara, iako smo svjesni da će biti prozivanja. U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi također imamo ogroman čep, jer su povećane kontrole, a nemamo dovoljno ljudi da to sve pokriju... To su sve problemi koje rješavamo – istaknuo je Dabro, dodavši kako je svinjogojcima do sada na ime potpora i izgubljene dobiti isplaćeno nešto više od 30 milijuna eura, od 50 milijuna koliko je predviđeno programom. Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK istaknuo je kako su svinje uklonjene s 1886 farmi i da ih sve muči povratak proizvodnje, ali je pozvao i na oprez.

- Moramo znati da za povratak svinja treba stvoriti preduvjete. Imamo problem šume od Račinovaca do Iloka, gdje nema nikakvih prepreka i gdje nam se pojavljuju krmače s prascima, divlje svinje su se vratile u šumu, na granici smo sa Srbijom i BiH, koje ne provode nikakve mjere zaštite od ASK-a... Tako da mislim da to neće biti baš u godinu dana od prve pojave bolesti, a to je 26. lipnja. Treba ići i druga dezinfekcija, trebaju ići tipski objekti... No, isto tako izvan 3. zone imamo farme gdje su stočari blokirani, farme su zapuštene, treba vidjeti kako tim ljudima pomoći da se podigne samodostatnost, dok se ne obnovi proizvodnja kod nas, u 3. zoni. Problem je u cijeloj državi, ne samo u našoj županiji – kazao je Golubović, dok je Goran Jančo, predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije istaknuo važnost provođenja biosigurnosnih mjera jer je ASK i dalje prisutna i mogla bi ponovno eskalirati. Što se tiče samodostatnosti o kojoj Dabro puno govori, Jančo smatra da Hrvatskoj treba oko 200.000 krmača.

- Moramo tome težiti samodostatnosti, jer ako nemaš samodostatnost u proizvodnji hrane i energije, onda dovodiš u pitanje i suverenitet države – poručio je ovaj svinjogojac.