USPJEŠNA PRIČA

'PROŠLI TJEDAN UGOVORILI SMO HE VRANDUK, OVAJ SALVADOR, SLIJEDI KENIJA' Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije

I dalje osjećamo snažne barijere pri izvozu u EU, sada ih polako rušimo, ali njihovo uklanjanje je vrlo mukotrpan posao, no dovest ćemo ih na podnošljivu mjeru
Zagreb, 120116.Fellerovo setaliste.Darinko Bago, predsjednik uprave Koncara.Foto: Darko Tomas / CROPIX
 Darko Tomas / CROPIX / Darko Tomas / CROPIX

Iza Končar Elektroindustrije još je jedna u nizu uspješnih poslovnih godina. Ali, 2015. je za Končar bila i posebna: prvi put tvrtka je premašila prihod od tri milijarde kuna i sto tisuća eura po zaposlenom.

Kao šlag na tortu došla je i pobjeda na međunarodnom tenderu za gradnju hidroelektrane Vranduk, prve nakon rata u Bosni i Hercegovini, a već sljedećeg tjedna Končar je potpisao i ugovor o opremanju HE u Salvadoru i primio obavijest da je osvojio posao rehabilitacije i jedne kenijske hidroelektrane.

O tim i drugim uspjesima Končara, kao i preprekama s kojima se tvrtka susreće u svojem radu i razvoju, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Darinkom Bagom.

Prepušteni sami sebi

Končar je svojevrsno hrvatsko čudo, izvozi u Finsku, Norvešku, Ameriku... generatore, transformatore, motore ... je li kod vas na djelu reindustrijalizacija koju toliko priželjkujemo ili ste vi izdvojeni slučaj?

U industriji, posebice s područja gradnje infrastrukture, ostalo nas je u Hrvatskoj malo. Danas, na žalost, brojnih poduzeća s kojima smo nekad radili više nema. Problemi s kojima se susrećemo pomalo postaju samo naši problemi, a to nas sve više opterećuje. Nekada je u Hrvatskoj bio cijeli niz poduzeća koja su imala slične potrebe i probleme i onda su ti problemi automatski dobivali na značenju pa su ih i političke strukture doživljavale drukčije. Končar je u velikoj mjeri prepušten sam sebi. Domaća javnost je deklarativno čak i za stvaranje privilegirane pozicije domaćoj industriji. Nama takva pozicija nije potrebna. Želimo status sličan onom koji imaju poduzeća u 15 zemalja bivše Europske zajednice, gdje se snažno, kroz cijeli niz mjera, vodi briga o tome kako zaposliti domaću industriju. Smatram da je temeljni problem hrvatskog društva nezaposlenost i pomanjkanje kulture rada. Ako država ima nisku nezaposlenost, onda je riješila svašta, od socijalnih problema do nezadovoljstva mladih. Time snažno smanjuje i odlaske iz zemlje.

Je li ta briga za industriju u Europi još fragmentirana po zemljama ili postoji zajednički napor EU? Imate li vi neku pomoć i potporu EU pri izlasku na zajedničko tržište Unije?

EU o tome ne vodi računa na razini Unije, nego zemlje članice, čak i pojedine regije i gradovi maksimalno vode brigu o maksimiranju zapošljavanja, posebno o zapošljavanju mladih ljudi, kako ne bi postali ‘pokretni’ i otišli iz zemlje. U Končaru ne osjećamo pomoć Europske unije, ali i dalje osjećamo snažne barijere za izvoz u zemlje EU. Končar te barijere polako ruši, njihovo uklanjanje je vrlo mukotrpan posao, i u idućih desetak godina dovest ćemo ih na podnošljivu razinu. No, mnoge hrvatske tvrtke neće izdržati toliko godina. Končaru, na sreću, to neće biti problem. S druge strane, Hrvatska podržava slobodno tržište, pa tako tvrtke iz EU kod nas slobodno nastupaju, a ponekad su čak i u situaciji povoljnijoj od domaćih poduzeća.

Posao s HŽ-om

Lani ste imali velik rast prodaje na domaćem tržištu, gotovo 29 posto?

Prošle je godine dominantni rast prodaje bio u zemlji, uglavnom zahvaljujući poslu za HŽ Putnički prijevoz, s kojim smo ugovorili isporuku niskopodnih elektromotornih i dizelsko-električnih vlakova. Osigurano je financiranje za prvu polovicu ugovora, što je realizirano većim dijelom u prošloj godini, a jedan manji dio bit će realiziran u ovoj. Imali smo i mali rast u izvozu i sve to osiguralo je povećanje prihoda od 15 posto.

No, za ovu godinu planirate blagi pad prodaje u zemlji, a vrlo velik rast prodaje u inozemstvu, oko 14 posto. Na temelju čega?

Osim već spomenutog posla za HŽ PP i ugovora s HOPS-om za transformatorsku stanicu Kutina, većih novih ugovora u Hrvatskoj nije bilo. Još nije osigurano niti financiranje druge faze vlakova, pa smo se jače orijentirali na izvoz te ugovorili nove poslove u BiH, Skandinaviji, Njemačkoj, Austriji, na Bliskom istoku... To su tržišta na kojima mi tradicionalno nastupamo i gdje prodajemo pojedinačne proizvode, ali i složena postrojenja.

Natjecateljski duh

Malo se o tome zna, kako to?

Svi se zaklinju u nužnost afirmacije gospodarstva i izvoza, a kad mi pošaljemo informaciju da su Strabag i Končar prošlog tjedna potpisali ugovor s Elektroprivredom BiH o gradnji HE Vranduk, vrijedan više od 500 milijuna kuna, rijetki mediji to poprate. Taj će posao Hrvatskoj osigurati prihod od nekoliko stotina milijuna kuna, ali i nekoliko stotina radnih mjesta u sljedeće četiri godine. Zašto bi svaki sportski događaj, ne samo finala, trebao zanimati hrvatsku javnost, a stanje u hrvatskom gospodarstvu i jednom tako velikom poslu - ne? Informiranje o sportskim uspjesima za naciju je značajno jer se tako razvija natjecateljski duh. Ali, i uspjesi na gospodarskom planu su jednako važni, ako ne i značajniji, jer šalju poruku javnosti, a posebno mladima, da u Hrvatskoj postoji industrija koja ostvaruje vrlo dobre rezultate u međunarodnoj konkurenciji. I da oni tu mogu naći svoju budućnost te da ne moraju odlaziti u inozemstvo. A onda se čudimo zašto nam mladi stručnjaci odlaze.

Jeste li sklopili ili ste pred sklapanjem još nekog velikog ugovora osim onoga za HE Vranduk?

Prošli smo tjedan potpisali ugovor za HE Vranduk, ovaj smo tjedan potpisali ugovor za hidroelektranu u Salvadoru, za otprilike 14 milijuna dolara, a dobili smo i obavijest iz Kenije da smo izabrani za posao vrijedan oko 14 milijuna eura na rehabilitaciji jedne njihove hidroelektrane.

Plan za 20 godina

Donijeli ste i planove rasta za čak 20 godina. Je li iznos od tri milijarde kuna prihoda u 2015. za vas važan granični kamen? Vaši planovi predviđaju do 2025. milijardu eura ili, po sadašnjem tečaju, 7,6 milijardi kuna prihoda. Koliki je Končar imao prihod kada ste vi došli na mjesto predsjednika Uprave?

Kad je ova Uprava izabrana, 1999. godine, počeli smo raditi petogodišnje planove. Tada su nam se neki mediji narugali da radimo ‘petoljetke’. Ali, mi smo ostali na tome jer sve velike svjetske tvrtke rade planove za pet, deset i 20 godina. U 2015. smo izašli s planom za pet i projekcijom za idućih deset godina... Kad je ova Uprava počela voditi Končar, prihod je bio otprilike upola manji, a cilj nam je bio doći do 100 tisuća eura prihoda po zaposlenom. Lani smo premašili taj cilj. Sada je plan do 2025. postići 200 tisuća eura prihoda po zaposlenom.

Do 2025. godine postat ćemo ‘CO neutralna’ tvrtka

Potrošnja struje opada, ali vama narudžbe za isporuke elektroenergetske opreme rastu. Kakve će posljedice na vas ostaviti nastojanja da se poveća energetska učinkovitost i smanji emisija CO2?

Uz nastojanje da se smanji potrošnja svih vrsta energije, a poveća energetska učinkovitost, bez obzira na rast gospodarstva trebamo očekivati stagnaciju ili tek lagani rast potrošnje i električne energije. U cilju daljnjeg snižavanja emisije CO2 nužno je graditi i obnovljive izvore. Kako je proizvodnju energije iz obnovljivih izvora teško unaprijed predvidjeti, za sada moramo koristiti kombinaciju obnovljivih i klasičnih izvora. U Končaru smo donijeli odluku da do 2025. godine postanemo ‘CO2 neutralna’ tvrtka, a s tim stavom spadamo među prve tvrtke u svijetu koje su krenule tim putem.

Što to znači? To znači da ukupnu energiju koju koristimo osiguravamo iz izvora koji ne emitiraju CO2. Končar danas ima vlastitu vjetroelektranu od 20 MVA, malu hidroelektranu i nekoliko solarnih elektrana. Projektu ‘100% CO2 neutralna kompanija’ pristupamo kroz nekoliko faza. U prvoj fazi energiju svih oblika koju trošimo preračunali smo u električnu energiju i već sad smo u situaciji da iz naših obnovljivih izvora dobivamo dovoljno energije za vlastite potrebe. Sljedeća faza je prikupljanje podataka od dobavljača koliko oni koriste energije za proizvodnju opreme koju nama prodaju.

Nakon toga ćemo izgraditi kombinaciju izvora iz sunca i vjetra koji će proizvoditi toliko ili više električne energije. Kad još izračunamo koliko se CO2 ispušta kod izgradnje i razgradnje naših objekata, doći ćemo do količine električne energije iz obnovljivih izvora koju trebamo proizvoditi. I kad to postignemo, moći ćemo reći: mi smo 100% CO2 neutralna tvrtka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:07