PROMJENE USLIJED KORONA KRIZE: HDZ nakon tri mjeseca bolji od SDP-a, Beroš daleko najpopularniji političar, a premijer prestigao predsjednika

Nema segmenta društva koji ne trpi posljedice zbog koronavirusa, a promjene se vide i na ljestvici političkih stranaka, javlja RTL Danas.

Nakon tri mjeseca vladajući HDZ tako je ponovno prvi izbor s potporom od 28,4 posto, gotovo 2 postotna boda više nego u ožujku. Istodobno sličan pad bilježi SDP koji time više nije prva stranka u državi - sada ih bira 27 posto ispitanika. No razlika je, iako s obrnutim poretkom, ostala na razini statističke pogreške. Treću poziciju zadržao je Domovinski pokret Miroslava Škore (10,9 posto) - iako bilježi pad.

Iako se čini nezamislivo razmišljati o izborima koji bi se trebali održati na jesen sve ostale stranke su ispod izbornog praga: MOST (3,8 posto), HSS (2,7 posto), Živi zid (1,9 posto), IDS (1,8 posto).

Još niže su ostale stranke: Stranka Ivana Pernara (1,5 posto), HNS (1,3 posto), Pametno (1,2 posto), HSU (1,1 posto).

Potporu unutar statističke potpore ima i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića (1,1 posto) i Hrvatski suverenisti (1 posto), dok su svi ostali i ispod 1 posto.

Vili Beroš najpozitivniji političar

Aktivna uloga u krizi s koronavirusom na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara pogurala je ministra zdravstva.

Vili Beroš (29,2 posto) najpozitivniji je političar za gotovo 30 posto ispitanika! Prije mjesec dana tako je mislilo tek 2 posto ispitanika pa je ovo najveći međumjesečni skok zabilježen od početka mjerenja CRO Demoskopa, dakle u proteklih 16 godina!

Na drugom je mjestu s gotovo 21 posto premijer Andrej Plenković (20,9 posto) koji također bilježi, ni blizu toliki, ali rast pozitivnog doživljaja. Zoran Milanović (17,5 posto) koji se u javnosti od početka korona krize pojavio tek nekoliko puta bilježi pad pozitivnog doživljaja.

Svi ostali su daleko od vodećeg trojca. Miroslav Škoro (3,5 posto) prepolovio je pozitivni doživljaj, tek iza njega je Davor Bernardić (1,4 posto), slijede Ivan Pernar (1,2 posto) i ministar financija Zdravko Marić (1,2 posto).

Na ljestvicu je stigao i šef Nacionalnog stožera, ali Davora Božinovića (1,2 posto) pozitivcem ocjenjuje tek nešto iznad 1 posto ispitanika. Nikoga kao pozitivca vidi gotovo 10 posto.

Milan Bandić najnegativniji političar

Korona kriza u kombinaciji s potresom u Zagrebu na vrh ljestvice najnegativnijih političara pogurala je Milana Bandića.

Da je zagrebački gradonačelnik najnegativniji poručuje gotovo dvostruko više ispitanika nego u ožujku - tako ga vidi više od 20 posto ispitanika (20,1 posto). Na drugoj poziciji je premijer Plenković (12 posto), ali bilježi značajan pad negativnog doživljaja, najniži u proteklih godinu dana. Brončani negativac je šef oporbe Davor Bernardić (4,7 posto).

To je neslavno mjesto uzeo Zoranu Milanoviću (4,1 posto) koji je sada četvrti. Slijede Gordan Jandroković (2,6 posto), Ivan Pernar (2,6 posto), pa Berošev prethodnik Milan Kujundžić (1,8 posto).

Značajno je pao negativni doživljaj Mire Kovača (1,8 posto) kojeg je Plenković porazio na izborima u HDZ-u prošlog mjeseca. Da su negativni svi političari poruka je 8 posto ispitanika.

Veliki obrat u pogledu na smjer kretanja države

I za kraj: veliki obrat koji je zabilježen u pogledu ispitanika na smjer kretanja države. Koliko god ovo izgledalo paradoksalno, golemi skok društvenog optimizma dogodio se upravo od ožujka do travnja - dakle u jeku krize zbog koronavirusa.

Proteklih godinu dana otprilike 20-ak posto ispitanika smjer države ocjenjivali su dobrim, a sada je takvih više od 50 posto (51,2 posto)! Istodobno je gotovo prepolovljen broj ispitanika koji su prethodnih mjeseci vidjeli pogrešan smjer Hrvatske (36,8 posto).

Na političarima je da opravdaju ovo neviđeno povjerenje i očekivanja građana u neviđenim vremenima u kojima živimo, javlja RTL Danas.

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 31. ožujka do 3. travnja 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.

Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.