- Protiv mene se vodi kampanja, a odlaganje otpada, solarna polja i prostorni plan je nešto što sam ja naslijedio. Sve je to bilo nekoliko godina prije mene - rekao je Slobodnoj Dalmaciji Tihomir Budanko, načelnik općine Promina, kad smo ga pitali o nanovo aktualiziranom slučaju industrijskog otpada u nekadašnjim rudnicima boksita na području njegove općine.
Promina je bila jedno od najvažnijih rudarskih središta u ovom dijelu Europe, od početka 20. stoljeća iz tamošnjih rudnika koji su se protezali kilometrima pod zemljom, s najvećom dubinom od skoro 300 metara, vadila se aluminijska ruda boksit (crveno zlato). Prvi otvoreni rudnik bio je Kalun, a nadnadno su prokopani rudnici Gluvače i Tomislav te jame u selima Razvođe i Mratovo kod Oklaja, koje su, posebice jama Dočina, u središtu ove ekološko rizične priče.
U Luku Šibenik je 2008. godine teretnim brodovima iz Italije (neminovno se u tom kontekstu spominjala i talijanska mafija) došlo preko 1500 tona otpada koji je bio lažno upisan kao sekundarna sirovina. Analiza je ustvrdila da se radi visokotoksičnom industrijskom mulju punom azbesta i teških metala.
Prema pisanju medija, opasni otpad je iz šibenske luke kamionima prebačen na područje Općine Promina. Otrovni sadržaj istresali su u otvorena rudarska okna bivšeg rudnika boksita na lokacijama Razvođe i Mratovo kod Oklaja.
Mještani su se pobunili, ekološki aktivisti i udruge također. Nakon dugogodišnja pravne bitke, tijekom koje se, kako tvrde aktivisti, manipuliralo rezultatima analiza, a sam otpad na kraju proglašen neopasnim, priču o toksičnom otpadu na Promini oživjela je inozemna investicija u ogromnu solarnu elektranu, najveću u Hrvatskoj.
Prema tvrdnjama ekoloških udruga, ponajprije udruge Hrvatski krški pašnjaci, solarna polja i prateća infrastruktura grade se točno iznad nekadašnjih rudokopa u kojima i dalje leži talijanski otpad.
- Promina čeka sanaciju 17 godina! Sav taj kancerogeni otpad i dalje leži u kršu, u neposrednoj blizini Krke i izvorišta pitke vode za cijelu Šibensko-kninsku županiju, u kontaktnoj zoni Nacionalnog parka Krka. Mještani Promine godinama upozoravaju na isto: u napuštena okna i jame bivših rudnika boksita oko Razvođa i Mratova i dalje je zakopan kancerogeni otpad - kažu iz udruge Hrvatski krški pašnjaci.
U međuvremenu, tvrde, mladi ljudi obolijevaju od raka, a država šuti. Stoga iz udruge upućuju nadležnima ova pitanja: što je još točno bačeno u rudnička okna nakon zatvaranja rudnika, zašto nakon 17 godina nema sanacije i javnog izvještaja o sastavu otpada te kada će Zavod za javno zdravstvo napraviti screening i objaviti rezultate tla i vode?
- Nejasno nam je zašto HDZ-ov načelnik Tihomir Budanko nije zatražio hitnu sanaciju, uzorkovanje vode i tla sve ove godine? - pitaju se na kraju iz udruge.
Načelnika Budanka se, među ostalim, proziva i da je samostalno mijenjao prostorni plan kako bi stranoj kompaniji predao prominsku zemlju i omogućio unaprijed dogovoreni posao.
- To nije istina. Naime, nije riječ o planu Općine Promina, nego o Prostornom planu Šibensko-kninske županije. Postupak vodi Županija, a konačnu odluku donosi Županijska skupština. Načelnik Budanko u nekoliko je navrata podržao širi obuhvat unutar kojega bi se mogle odrediti moguće lokacije za obnovljive izvore energije. Riječ je isključivo o neobvezujućem mišljenju Općine koje nema pravnu snagu, nikome ne daje zemljište, dozvolu ili pravo građenja niti može zamijeniti odluke nadležnih županijskih i državnih tijela - stoji u odgovoru na optužbe koji je stigao iz Općine Promina.
Iz općine komentiraju tvrdnja da otpad odložen 2008. i danas truje tlo i vodu.
- Bez ijednog stručnog nalaza taj se otpad povezuje s PFAS-om i malignim bolestima mladih ljudi, dok se načelnika Budanka optužuje da 13 godina nije zatražio sanaciju. Istina je da je 2008. godine u napuštenom rudarskom prostoru nezakonito odložen otpad. Taj slučaj nije nastao tijekom mandata načelnika Budanka i zahtijeva postupanje nadležnih državnih tijela.
Međutim, nije objavljen nalaz koji potvrđuje prisutnost PFAS-a u vodi, analiza koja predmetni otpad povezuje s Krkom i izvorištima pitke vode niti medicinsko istraživanje koje dokazuje njegovu povezanost s konkretnim malignim bolestima. Općina podržava stručno uzorkovanje tla i vode te javnu objavu svih rezultata. Bolest ljudi ne smije se koristiti kao sredstvo političkog ili interesnog obračuna. Povezivanje PFAS-a, raka i navodnog trovanja Krke bez ijednog stručnog nalaza nisu činjenice, nego proizvoljna nagađanja, opasne besmislice i ozbiljno opsjenarstvo - tvrdi se.
Protiv solarne elektrane potpisivala se i peticija, prikupljeno je 548 potpisa.
- U javnosti se ta peticija pokušava prikazati kao izjašnjavanje gotovo 600 stanovnika Promine protiv općinskog vodstva i solarnih projekata. Provjera Općine, međutim, pokazuje da samo dio potpisnika ima prebivalište na području Promine. Većina potpisa prikupljena je izvan Općine, a dio i izvan Šibensko-kninske županije. Svaki građanin, naravno, ima pravo potpisati peticiju neovisno o mjestu prebivališta. Potpise ljudi iz različitih dijelova Hrvatske ipak nije dopušteno predstavljati kao izjašnjavanje gotovo 600 stanovnika Promine - mišljanja su u Općini Promina.
Iz udruge Hrvatski krški pašnjaci ne odustaju od teze da načelnik Budanko svjesno gradi ekološku bombu, odnosno mega solare iznad i oko zakopanog otpada, a da se iza te priče kriju i neki "zeznuti" igrači dokazuju činjenicom da je poznata HRT-ova emisija "Latinica" ukinuta upravo nakon što je problematizirala opasni otpad u Općini Promina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....