Projekt SavaTIES: Invazivne vrste jedna su od najvećih prijetnji bioraznolikosti

Ravnateljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje Marija Kušmiš u srijedu je rekla da su invazivne vrste jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti.

Te invazivne strane vrste prenio je čovjek, one negativno utječu na prirodna europska staništa i teško je upravljati njihovim smanjivanjem. Također, stvaraju se veliki gubici jer, osim na okoliš, utječu i na zdravlje ljudi te gospodarstvo. Rečeno je to na online konferenciji u srijedu kojom je završio trogodišnji međunarodni projekt za uklanjanje invazivnih vrsta SavaTIES, vrijedan više od 12 milijuna kuna.

Projekt se provodio radi pronalaska učinkovitog rješenja za trajno iskorjenjivanje organizama koji nisu prirodni u nekom ekosustavu, a tijekom projekta u pet europskih država održani su tečajevi o metodama uklanjanja i iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta. Partneri i pridruženi partneri projekta dolaze iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH i svi oni doprinijeli su prekograničnom pristupu i suradnji koja je omogućila brzo djelovanje oko rješavanja problema invazivnih vrsta, priopćila je Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje.

Na završnoj online konferenciji predstavljeni su rezultati trogodišnje međunarodne suradnje za efektivno upravljanje invanzivnim stranim vrstama u dolini Save.

"Uz klimatske promjene, gubitak staništa i direktno iskorištavanje biljnih vrsta, invazivne strane vrste su jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje Marija Kušmiš. Rekla je da bioraznolikost na području Save najviše ugrožavaju biljka čvitnjača podrijetlom iz Sjeverne Amerike, žlijezdasti nedirak kojeg su uspješno uklonili koristeći se metodom malčiranja te japanski dvornik, biljka iz Istočne Azije.

"Ljudi i dalje nisu svjesni koliko je ozbiljna situacija i koliko invazivne strane vrste mogu imati štetan utjecaj. Stoga pokušavamo u svojoj komunikaciji navesti zanimljive primjere kako bismo ovu temu približili građanima", izjavio je Luka Basrek iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pozvao je sve koji su svoju kulturu gradili uz Savu da i dalje surađuju i rade na suživotu s rijekom te smanje negativan utjecaj na okoliš.

"U nekoliko država postoji veliki broj nedostataka u smislu brzog odgovora ranog upozoravanja koji je jako važan kad je riječ o invazivnim stranim vrstama“, izjavila je Jana Kus iz slovenskog Zavoda Symbiosis. Naglasila je kako se u fazi ranog upozoravanja mogu ukloniti strane vrste i spriječiti njihovo daljnje širenje.

Znanstvenici Ana-Christina Cardoso i Gustzav Csomor u projekt su bili uključeni kao vanjski suradnici, a na konferenciji su naglasili važnost transnacionalne suradnje i prijenosa znanja u svrhu iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta na području sliva Save.

Predstavljen je i film Gorana Šafareka "Plavozeleni svijet rijeke Save", koji prikazuje problem invazivnih stranih vrsta, a opisuje i nekoliko vrsta, među kojima su čivitnjače i obalna dikica te metode pomoću kojih je moguće te vrste ukloniti ili iskorijeniti.

Projekt Sava TIES sufinanciran je sredstvima EU (Europski fond za regionalni razvoj - ERDF i program IPA). Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodina šume.

Konferenciju su organizirale javne ustanove Lonjsko polje i Zeleni prsten te Zaklada EuroNatur iz Njemačke u suradnji s partnerima iz SavaParks mreže.