ČETIRI GODINE RECESIJE

Proizvodnja propada, a birokracija buja: 200 tisuća dobilo otkaze a imamo 50 tisuća novih službenika

 Tomislav Krišto / CROPIX

Dok je u protekle četiri krizne godine u proizvodnji, trgovini i obrtima u Hrvatskoj ugašeno gotovo 200.000 radnih mjesta, u administraciji i javnim službama otvoreno ih je skoro 50.000! Alarmantan je to podatak koji pokazuje usporedba broja radnih mjesta po djelatnostima iz travnja ove i travnja pretkrizne 2008. godine.

Najkraće rečeno, kriza je ugasila brojne obrte, poljoprivreda je u recesiji nastavila propadati, proizvodnja se još brže gasila a građevina tonula. Među gubitnicima je trgovina koja se, zbog povećanja broja nezaposlenih i erozije životnog standarda građana, počela urušavati. S padom gospodarske aktivnosti u tim su se djelatnostima gasila i radna mjesta u njima.

Velik pad proizvodnje

Koliko je stanje teško, uostalom, dovoljno govore i dva najsvježija podatka koja je objavio DZS: onaj o padu industrijske proizvodnje, koja je u travnju ove godine bila čak 9,4 posto manja nego prije godinu dana, te onaj o padu prometa u maloprodaji, koja je u travnju pala za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Još je gore prošao izvoz, čiji su rast u recesiji vladajući često isticali kao krunski dokaz da nas na kraju ipak čekaju bolji dani: prema podacima DZS-a, izvoz roba u travnju je bio čak 19,3 posto manji nego lani u istom mjesecu.

Ekonomsko groblje koje je iza sebe ostavila recesija vidi se i po zatvaranju radnih mjesta. U kriznoj računici u protekle četiri godine najgore je prošao obrt, koji je zatvorio više od 50.000 radnih mjesta. No, slično je i u prerađivačkoj industriji, koja je ugasila gotovo 48.000 radnih mjesta. Veliko smanjenje broja zaposlenih prisutno je i u trgovini i djelatnosti popravka vozila, gdje je u četiri godine zatvoreno gotovo 40.000 radnih mjesta. Građevina, nekad velika uzdanica hrvatskoga gospodarstva, dosad je zatvorila više od 22.000 radnih mjesta. Do smanjenja broja zaposlenih, premda puno manjeg nego u drugim djelatnostima, došlo je čak i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

S druge strane, administracija i javne službe nastavile su otvarati radna mjesta i u krizi. Iako bi bilo nekorektno sve to pripisivati zapošljavanju na državnim skutima, jer u obrazovanju i zdravstvu rade i privatnici, a broj zaposlenih u obrazovanju trebalo je povećati i zbog, primjerice, bolonjskog procesa, jasno je da su se javne i državne službe te lokalna samouprava, kao i javna i komunalna poduzeća, i u kriznim vremenima pokazala kao spas za desetke tisuće naših sugrađana. Ukratko, političke elite su radnim mjestima u njima kupovale lojalnost i glasove, a čini se da su u krizi i više nego inače proradile i razne prijateljske, rođačke i susjedske veze.

Fiskalna prilagodba

- Privatni sektor prolazi kroz “čišćenje”, odnosno kroz restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih. S druge strane, u javnom sektoru nije bilo prave fiskalne prilagodbe. Doduše, broj zaposlenih u javnom sektoru je povećan i zbog potreba EU, ali glavni razlog je taj što nije provedena prilagodba - ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke.

No, podaci o otpuštanju i zapošljavanju u protekle četiri godine otkrivaju još jednu neugodnu istinu - onu koja kaže da Hrvati i nakon više od 20 godina kapitalizma sanjaju o radu za državu, dok od privatnika bježe. U biti, tranzicija je stvorila dvije Hrvatske, a kriza je samo produbila jaz među njima. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta podsjeća da prema istraživanjima zaziremo od poduzetništva.

-Trend da javni sektor bude rezervoar radnih mjesta nastavlja i nova Vlada, što svojom kadrovskom politikom, što projektima koje je najavila, smatra Lovrinčević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:22