Programsko vijeće HRT-a je većinom glasova i uz izdvojena mišljenja usvojilo zaključak kojim se ograđivanje vodstva nacionalne radiotelevizije od novinara i voditelja Aleksandra Stankovića ocjenjuje ozbiljnim propustom.
U zaključku stoji da se ograđivanjem od Stankovića ''jasno krši niz osobnih i političkih sloboda i prava propisanih Ustavom RH'', a posebice članak u ''kojem se ističe da sloboda izražavanja misli obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa te zabranjuje cenzuru čime se jamči novinarima pravo na slobodu izvještavanja''.
Vijeće je predloženi zaključak donijelo sa sedam glasova za i četiri protiv nakon gotovo trosatne rasprave. Dopredsjednik Programskog vijeća Nikola Baketa bio je predlagatelj zaključka u kojem se navodi i da je Stanković emisiju ''Nedjeljom u 2'' 19. studenoga vodio ne odstupajući od uobičajenog načina vođenja i uređivanja emisije.
Ograda zabrinjavajuća jer sugerira da postoje pitanja koja nije dopušteno postavljati
''Jasno istaknuvši postojanje agresije na Republiku Hrvatsku, Stanković je uobičajeno provokativnim stilom razgovarao s gostom o pobuni dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, ničim ne osporavajući Deklaraciju o Domovinskom ratu. Ograđujući se od svoga novinara, HRT mu pritom imputira isticanje stavova koje u emisiji uopće nije isticao, svrstavajući se uz razne udruge koje su, tumačeći emisiju pogrešno, protiv Stankovića javno pokrenule hajku. Ograda je zabrinjavajuća jer sugerira da postoje pitanja koja nije dopušteno postavljati i teme o kojima se ne smije raspravljati'', ističe se u zaključku u kojem se poziva na čuvanje sloboda na koje se poziva i Deklaracija o Domovinskom ratu koju Stanković tobože nije poštivao.
U usvojenom zaključku stoji i da većina članova Programskog vijeća HRT-a, uz izdvojena mišljenja, podsjeća da su u nizu svojih rasprava, u dužem vremenskom periodu, upozoravali na pogrešne programske i upravljačke postupke raznih rukovodstava HRT-a. Ti su postupci doveli do ukidanja kvalitetnih emisija i odlazaka cijenjenih novinara te do pada ugleda i gledanosti HRT-a, ističe se u zaključku.
Predsjednik Programskog vijeća Zdravko Kedžo nije bio suglasan sa zaključkom većine vijećnika te je u izdvojenom mišljenju istaknuo kako je Stanković intervju s gostom Predragom Mišićem u ''Nedjeljom u 2'' napravio ispod opće novinarske i profesionalne razine koju HRT mora imati kao javni servis. I to ne zbog propitivanja teza o Domovinskom ratu već o inzistiranju na tezi o građanskom ratu, istaknuo je Kedžo.
Na fotografiji: u sredini predsjednik vijeća Zdravko Kedžo
Protiv predloženog zaključka bio je i Zorislav Lukić ističući da se ne može složiti s tezom izrečenom u ''Nedjeljom u 2'' o građanskom ratu, a član Programskog vijeća Ivo (Ivica) Lučić upitao se jesu li ovlasti Programskog vijeća ocjenjivati program ili komentirati i osuđivati poteze uprave. Lučić je dodao i kako vodstvo HRT-a nije poduzelo nikakve sankcije protiv Stankovića, već se samo ogradilo od teza izrečenih u emisiji.
Član Vijeća iz redova zaposlenika Dean Šoša rekao je da ne vidi na koji je način u navedenoj emisiji dovedena u pitanje Deklaracija o Domovinskom ratu te kako ne pristaje na tezu da je postavljanje novinarskog pitanja iznošenje stava. Smatra i kako ograđivanje vodstva HRT-a ostavlja ''gorak okus'' da javna radiotelevizija reagira na temelju reakcija drugih, u ovom slučaju braniteljskih udruga.
Za predloženi zaključak glasovali su, između ostalih, Ivica Maštruko, Saša Milošević i članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever koja je, osim obrane kolege Stankovića, kazala i da je HRT u svom informativnom programu, a naročito oko nedavne haške presude, prekršio neka pravila neovisne javne televizije.
Kunić: Novinaru se daje pravo da izgovori što želi, a ravnateljstvu ne
Ravnatelj Programa HRT-a Renato Kunić zaključak Vijeća komentirao je riječima kako se svakome novinaru daje pravo da izgovori što želi, a ravnateljstvu ne, pitajući se koliko je puta gost navedene emisije trebao reći 'ne' da bi novinar prestao postavljati isto pitanje.
Vijeće je također primilo na znanje Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH za prvih šest mjeseci ove godine. Kunić je kazao da je bilo određenih odstupanja koja će "biti nadoknađena" te kako je HRT ispunio ciljeve iz Ugovora. Na sjednici Vijeća Ravnatelj poslovanja HRT-a Mislav Stipić predstavio je izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. istaknuvši kako je javni servis poslovao pozitivno.
"Rezultat poslovanja ostvaren u 2016. godini je pozitivan i iznosi 30,3 milijuna kuna što je jednim dijelom rezultat nastavka provođenja stroge kontrole realizacije troškova unutar planiranih te izvršenih ušteda u svim segmentima poslovanja čak i uz primjenu konzervativnijih računovodstvenih politika u odnosu na prethodne godine, a drugim posljedica pozitivnih učinaka u segmentu financijskih aktivnosti HRT-a", rekao je Stipić.
Prihodi u 2016. iznosili su 1,393 milijardi kuna što je 0,4 posto manje (5,5 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. te 1,1 posto (15 milijuna kuna) manje od plana. Ukupni rashodi iznose 1,363 milijardi kuna te su 1,3 posto (17,6 milijuna kuna) manji nego u 2015. i 2,5 posto (34,6 milijuna kuna) manji od plana. Vijeće je izvješće o poslovanju HRT-a također "primilo na znanje".
Vijeće je na kraju petosatne sjednice prihvatilo i izvješće Povjerenika za korisnike usluga HRT-a Zvonka Šeba koji je rekao da je najviše pohvala stiglo na jesensku programsku shemu te je kazao kako je zbog emisije ''Nedjeljom u 2'' emitirane 19. studenoga, tijekom osam dana, od 19. do 26 studenoga stiglo 13 poziva i 65 elektroničkih poruka čiji pošiljatelji smatraju ''nedopustivim i sramotnim'' da je Domovinski rat u emisiji proglašen građanskim ratom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....