'Proglasiti ga gradom od posebnog ekonomskog i socijalnog interesa, sniziti kamate i poreze za ulagače i uvesti beneficije za zapošljavanje'

Vukovar je uvijek svima nama teška rana.” “Svaki put kada čujem ove priče mogu reći da je to horor.” Prvu rečenicu izrekao je Franjo Gregurić, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva u prvoj godini Domovinskoga rata, a drugu njegov potpredsjednik Mate Granić nakon što su u pratnji svojih kolega iz te vlade, trojice potpredsjednika, Zdravka Tomca, Milana Ramljaka i Jurice Pavelića, te također ratnih premijera Nikice Valentića i Zlatka Mateše u privatnom posjetu prošloga petka još jednom obišli mjesta pijeteta na žrtve Vukovara. Čine to, inače, barem jednom godišnje. Nekada ih bude i više, a ovaj put stigla su njih sedmorica. Sve to dogodilo se uoči obilježavanja 25. obljetnice najtežeg dana u povijesti grada na obalama Dunava i Vuke - 18. studenoga, kada Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, u spomen na dan kada je nakon tromjesečne opsade pala obrana grada heroja. S ljudima koji su prije 25 godina svaki na svoj način obnašali važne funkcije u hrvatskoj politici prisjetili smo se događaja iz tog doba. Govorili su nam o tome koliko su informacija u Zagrebu imali o tome što se događa na istoku države i kako iz današnje perspektive gledaju na to razdoblje.

Vlado Kos/CROPIX / HANZA MEDIA

- Vukovar je i dalje svima nama teška rana. Dobivali smo relativno točne informacije o tome što se u Vukovaru događa, no nakon pune okupacije nije bilo moguće učiniti nešto ozbiljnije. Proboji koje smo organizirali nisu uspjeli jer za to nismo imali tehničke uvjete. Treba pošteno priznati da su Vukovar i teška obrana ovdašnjih branitelja pomogli da Hrvatska na brzinu ustroji ZNG i naoruža svoju vojsku. Valja podsjetiti da smo mi tada imali zabranu kupovanja naoružanja i da su to bila iznimno teška vremena u kojima su najveći teret podnijeli dragovoljci - rekao je Gregurić, dok je Mateša istaknuo kako danas zbivanja u Vukovaru doživljava i teže nego tada.

- U ono vrijeme dinamika događanja, agresije i stradanja bila je takva da od pregršt informacija nisi mogao dubinski ulaziti u to što se ovdje događalo. S ovim otklonom, kada vidite sve ovo, herojstvo i patnje djeluju još jače nego tada - istaknuo je Mateša.

Visoka cijena

Kada se govori o ratnom Vukovaru, neizbježno je pitanje, a koje često potenciraju i sami njegovi branitelji, je li ovaj grad na neki način izdan i žrtvovan? Gregurić se s time ne slaže.

- Mislim da to ne stoji. Kada si sam, u okruženju, bez dovoljno oružja, municije, pa i hrane, jasno je da smatraš da si ostavljen. No, mi nismo mogli puno učiniti jer nismo imali čime. Onih par poljoprivrednih aviona koje smo imali nam je srušeno. Počeli smo rat s puškom, pištoljem i bombom, imali smo kamione presvučene kao borbena vozila... Ta kritika danas više ne stoji, a mislim da su danas i Stari i Mladi Jastreb svjesni gdje smo bili i kako je bilo - istaknuo je Gregurić, koji naglašava još jedan bitan segment, a koji se, po njemu, mora uzeti u obzir radi sagledavanja šire slike.

Vlado Kos/CROPIX / HANZA MEDIA

- Čitavo vrijeme imali smo i druge bitke. Na kraju krajeva, prihvatili smo više od 638.000 izbjeglih i prognanih iz Hrvatske i BiH. Sve smo ih smjestili i nahranili. Također, danas kada govore o tome nitko ne računa koliko smo novca potrošili u obnovu. Prema grubim procjenama, to je koštalo 15 - 17 milijardi eura!!! Da ne govorim o mladosti koja je pogubljena i koja je nestala - naglasio je Gregurić, koji, kao i Granić, koji je od 8. 10. 1991. bio glavni pregovarač s bivšom JNA, smatra da je heroj svaki onaj koji je tada bio u Vukovaru, bilo kao branitelj, bilo kao civil. No, u isto vrijeme brojne vukovarske branitelje, a što su istaknuli i na susretu s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović kada je privremeno izmjestila svoj ured u Vukovar, opterećuje famozni nalaz tzv. Manolićeve komisije prema kojem je dobar dio njih praktički proglašen rušiteljima ustavnog poretka, a da taj nalaz do danas nije službeno osporen.

Tajna večera

Za nas je obrana Vukovara kao Alamo za SAD. Bilo je to jedno posebno razdoblje kada su i naši prijatelji u svijetu, kojih nije bilo puno, mislili da se nećemo uspjeti obraniti. Nakon pada Vukovara bio sam na jednoj tajnoj večeri s mađarskim premijerom Jožefom Antalom kada me pitao hoćemo li se uspjeti obraniti. U tim okolnostima bilo je raznih sumnji, no sigurno se o njima može govoriti samo kao o velikim herojima. Mislim da ne postoji nikakav razlog da legitimne strukture to pokrenu i da se to riješi - istaknuo je Granić s kojim se složio i Gregurić, rekavši da je to posao za Ministarstvo branitelja, no istaknuo je pritom i jednu drugu činjenicu.

Emica Elvedji /Cropix / HANZA MEDIA

- Zašto se nijedna vlada nakon rata nije do kraja upustila u pronalaženje krivaca za gubitke hrvatske mladosti nakon 2. svjetskog rata, s ogromnim grobištima u Sloveniji kada je pobijeno 140.000 ljudi? Puno je pitanja na koja nijedna vlada nije odgovorila. Znam za nalaz te komisije, ali ne mogu ga komentirati i to treba pitati Manolića. Meni je, pak, veći problem da mi mladu generaciju branitelja nismo zaposlili, nego smo ih poslali u mirovinu i oni ne znaju što bi pa su neki završili po birtijama. Tu je veća greška Vlade, nego jesu li na pravi način i potpuno dana sva moguća priznanja, ne samo Vukovaru, nego i drugdje - smatra Gregurić, koji je time otvorio i problematiku poslijeratnog Vukovara, njegove sadašnjosti i budućnosti. Svi se slažu da je država dala svoj obol u obnovi i razvoju Vukovara, no dok Gregurić, Mateša i Granić smatraju da Hrvatska nije učinila sve što je trebala za Vukovar, Valentić je mišljenja da je učinjeno maksimalno moguće. Mateša je pritom podsjetio kako je nakon Oluje počela obnova u oslobođenim krajevima, pri čemu je bio prisutan pritisak da trebaju rasti i plaće, a istovremeno “smo imali ogroman trošak za više od 100.000 vojnika koje smo držali u pripravnosti za slučaj da ne uspije mirna reintegracija”.

- Vukovar je danas obnovljen i lijep, vraćena mu je arhitektonska i urbanistička ljepota, a ono što se nije dogodilo je gospodarski dio. Ovaj grad je zaslužio imati poseban tretman, a za to nešto moramo žrtvovati i dati neke uvjete kakve nemaju u drugim krajevima zemlje. Na žalost, državna uprava je živo tkivo u kojem nekada nešto ispadne iz fokusa, ali Vukovar nikada ne bi smio ispasti iz fokusa. Zato treba poseban zakon u smjeru da oni koji ovdje obavljaju gospodarsku aktivnost i zapošljavaju imaju određene beneficije. Dužni smo to Vukovaru. Mislim i da bi bilo dobro da ga svaka nova vlada posjeti na početku mandata, ne da održi sjednicu, nego samo da prođe sva ova mjesta i dobije sliku o značaju Vukovara u hrvatskoj povijesti - rekao je Mateša, dok je Gregurić bio još konkretniji.

- Vukovar bi trebalo proglasiti gradom od posebnog ekonomskog i socijalnog interesa za Hrvatsku koji bi trebao imati prioritet u razvoju, investicijama. Osigurati mu da se brže i kvalitetnije sačuva mlada živa sila. No, nama općenito na razini države treba novi Marshallov plan za Hrvatsku i to je obaveza nove vlade koja dolazi, koja bi trebala učiniti dvije bitne stvari - s jedne strane kako brže i kvalitetnije riješiti demografsku obnovu, a s druge ekonomski razvoj jer bez investicija i radnih mjesta nema šanse da se bilo što dogodi nabolje - istaknuo je Gregurić.

Defetizam

Valentić smatra da se Hrvatska u pogledu Vukovara “nema čime prenaglašeno hvaliti, ali nemamo se čega ni stidjeti”.

- Vidi se da se Vukovar vraća u život. Imam miješane osjećaje i mislim da se nije moglo puno više učiniti, ne samo zbog materijalnih uvjeta, nego i problema koji prate ratne sukobe. Imam puno simpatija prema Vukovaru, ali u cijeloj Hrvatskoj situacija nije sjajna i premda postoji lagano zaostajanje Vukovara i cijele Slavonije, smatram da to nije tako dramatičnih razmjera kao što ljudi misle. Ovdje imamo defetistički moment jer nema radnih mjesta, ali problem Vukovara neće se riješiti dok se ne riješi problem Hrvatske, iako za Vukovar moramo osigurati neke posebne uvjete poput subvencioniranih kamata i nižih poreza. Po meni, ovdje su gore psihološke, nego materijalne posljedice. Kod ljudi se stvorilo duboko nepovjerenje i tako će biti dok se mentalni sklop ne obnovi, a to će se dogoditi novim optimističnim procesima. Mislim da je svaka vlada iskreno željela pomoći Vukovaru, ali neke stvari nije jednostavno provesti kako se čini. Rekao bih ovako, za obnovu prolazna ocjena, no u razvoju gospodarstva nismo dovoljno učinili, ali ja sam optimist - zaključio je Valentić, koji optimizam, kaže, temelji i na vjeri u novu vladu Andreja Plenkovića s čime s složio i Gregurić.

- Mislim da ova nova ekipa može puno napraviti. Velika je kvaliteta to što smo s Plenkovićem dobili novi, kulturni način političkog govora i ophođenja, a ne svađalački. Politički oponenti trebaju biti suparnici, a ne neprijatelji. Mi smo ‘91. dobili bitku jer smo bili jedinstveni - istaknuo je Gregurić.