Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj uputio je u utorak u saborsku proceduru zaključak kojim bi se sve zastupnike u crnogorskom parlamentu, koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, proglasilo nepoželjnim u Hrvatskoj, personom ‘non grata‘.
- Uputio sam zaključak da se Vlada RH obaveže da crnogorske zastupnike proglasi personom ‘non grata‘ zbog instrumentalizacije sjećanja na žrtve Jasenovca u svrhu ostvarivanja ciljeva politike ‘Srpskog sveta‘, nastavka velikosrpske politike iz 90-tih godina, rekao je Bulj u slobodnom iznošenju stajališta u ime Kluba Mosta.
Dodaje da je ta inicijativa pokrenuta prijedlogom Predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ‘četničkog vojvode i lidera prosrpske opcije, koji je produžena ruka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.
Bulj je u ime Kluba Mosta, pozvao da se crnogorske zastupnike koji su glasali za navedenu Rezoluciju, proglasi nepoželjnima u Hrvatskoj te ‘da se nastavi podržavati europski put Crne Gore‘.
Crnogorsku ‘Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu‘ neprihvatljivom, nevjerojatnom i bizarnom ocijenila je Danica Baričević u ime Kluba HDZ-a.
- Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusjedskom i kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO. i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju, naglasila je HDZ-ova zastupnica.
- I najnaivnijima je jasno zašto su vladajući u Crnoj Gori to učinili upravo sada; kao vjerni vazali onih koji trenutačno vladaju Srbijom zacijelo su dobili uputu da pod bilo koju cijenu skrenu pozornost srpske, crnogorske i svjetske javnosti s činjenice da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 23. svibnja 2024. usvojena Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, rekla je Baričević.
Josip Jurčević (Klub Hrvatskih suverenista, stranke Pravo i pravda i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) podupro je prijedlog Bulja da se crnogorski zastupnici proglase nepoželjnima u Hrvatskoj. No smatra, da problem nije u Beogradu, Crnoj Gori ni u EU već u hrvatskim institucijama koje su, kaže, blokirane.
- Svi događaji i vrijednosti Domovinskog rata se kriminaliziraju od pravosudne, znanstvene kulturološke i druge razine a sve što je bio jugokomunistički režim se rehabilitira, kazao je Jurčević.
- Kao predstavnik Srba u Hrvatskoj, koji su najviše stradali u Jasenovcu, ni jedna rezolucija nam nije po mjeri, ni po srcu, izjavio je zastupnik Milorad Pupovac (SDSS) referirajući se na Rezoluciju.
Poručio je pritom kako su o tome najmanje pozvani govoriti oni koji u Hrvatskom saboru izvikuju Za dom spremni (ZDS) ili razapinju zastave s natpisom Za dom spremni.
U njegovim se riječima prepoznao Miro Bulj (Most) uzvrativši mu da omalovažava zastupnike i pripadnike obrambenih snaga HOS-a koji u svom znakovlju imaju ZDS, a koje im je priznato za vrijeme lijeve vlade premijera Ivice Račana (SDP).
- Gdje je mirotvorac dr. Ivan Šreter, upitao je Bulj Pupovca?
Zastupnik SDSS-a potom je u saborskom govoru na slobodnu temu osudio incident u kojemu je muškarac (44) u Biljegu kod Vojnića namjerno naletio automobilom na skupinu biciklista pri čemu je jedna žena ozlijeđena.
Motive policija treba utvrditi, ali sasvim je sigurno, učinio je to na način koji je nedopušten i za svaku osudu, rekao je zastupnik i izrazio nadu da ‘nitko od toga neće raditi što ne treba, a to je kolektivizirati krivicu, ljude koji tamo žive u miru nazivati ostacima poraženih snaga‘.
Penava: Ovo je neprijateljski čin
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je u utorak da je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, Dachau i Mauthausenu u parlamentu Crne Gore, neprijateljski čin susjedne države kojom se podčinila politici ‘srpskog sveta‘.
- Izglasavanje navedene rezolucije je neprijateljski akt kojom Crna Gora ponavlja povijesnu pogrešku kakvu je napravila i tijekom Domovinskog rata kada se, jednako kao i danas, nesamostalno i vazalski podčinila tada velikosrpskoj politici, a sada politici srpskog sveta, rekao je Penava na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Jedini motiv za rezoluciju, koja je tijesnom većinom izglasana u crnogorskom parlamentu, Penava vidi u rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici, kojom ova međunarodna organizacija osuđuje poricanje genocida koji je počinjen u ratu u Bosni i Hercegovini.
- Nakon velikog broja presuda u Međunarodnog suda u Haagu, ovom deklaracijom UN-a je to dobilo najveću moguću osudu i apsolutno razumijemo da se ovdje radi o buntu, o izbjegavanju odgovornosti, izbjegavanju sučeljavanja sa svojom prošlošću, što nas nimalo ne raduje, kazao je Penava.
Domovinski pokret potpuno podržava demokratske i prozapadno orijentirane snage u Crnoj Gori. Međutim, Crna Gora kojom je ovladao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ovakvim postupanjem gazi preko svoje slobode, samostalnosti i državnosti, kazao je predsjednik DP-a.
- Cilj politike srpskog sveta je izjednačiti krivnju svih država i naroda, ako se već ne uspije izbjeći krivnja za ratove koji su pokrenuti u Miloševićevo doba, u organizaciji SANU-a i velikosrpske politike, naglasio je Penava.
Potpredsjednik Sabora ocijenio je nevjerojatnom činjenicu da rezolucija o zločinima iz Drugog svjetskog rata ‘‘dolazi iz parlamenta na čijem je čelu četnički vojvoda Andrija Mandić‘, dok je izjave crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića o toj temi nazvao pranjem ruku. Slanje prosvjedne note Crnoj Gori smatra dobrim potezom.
- Jasno je da je crnogorsko društvo podijeljeno, vidite to i po glasovima u parlamentu. Snagama koje teže demokraciji, slobodi i euroatlantskim integracijama treba dati podršku, ali četnicima i srpskom svetu treba reći da ne mogu oni pričati o zlodjelima i docirati nekome o pravima, poručio je predsjednik DP-a.
Kukavica: Hrvatska je nastala na pravednom, oslobodilačkom ratu
Ivica Kukavica (DP) kazao je kako Hrvatska ima samo jedan dokument koji štiti vrijednosti Domovinskog rata i ‘vrijednosti ljudi koji su sanjali samostalnu, pravednu i bogatu Hrvatsku‘, a to je Rezolucija o Domovinskom ratu koju je Sabor donio 2000. godine.
Posljedica je toga da Skupština Crne Gore, koja ne priznaje agresiju, pljačku, palež Mokošice, i Dubrovačkog primorja, donosi neku rezoluciju vraćajući Hrvatsku 80 godina unazad, izjavio je.
Poručio je i da je Hrvatska nastala na pravednom oslobodilačkom ratu, da sa Crnom Gorom želimo dobrosusjedske odnose, ali da neće proći teza da je Hrvatska bila agresor.
Agresija na Hrvatsku je krenula u ranu jesen 91. sa teritorija triju država (Crne Gore, BiH, Srbije), mi smo se samo branili, naglasio je Kukavica podsjetivši da je danas 33. obljetnica deblokade Dubrovnika.
Ivica Baksa (NPS) pozvao je ministra hrvatskih branitelja da vidi slučaj hrvatskog branitelja Martina Kolačka, ratnog vojnog invalida, i da mu se pomogne.
Kolačko, koprivnički branitelj, jedan je od onih koji je dao sebe za Hrvatsku, a ona ga je razočarala, živi sam, preživljava sa 34 eura osobne invalidne, koje dobiva tek od ove godine, a prije je dobivao 15 eura.
Bez pomoći prijatelja nikako ne bi preživio, kazao je Baksa, navodeći da Kolačko ima priznat HRVI, ali nema mirovinu, ni invalidsku mirovinu, da ne traži milostinju, nego samo ono što mu pripada.
Oporba: Rezolucija Crne Gore je odrađivanje posla za Vučića
Oporbeni saborski zastupnici istaknuli su u utorak kako razlog za izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, Dachau i Mauthausenu u crnogorskom parlamentu nije bila osuda zločina iz Drugog svjetskog rata već se radilo o ‘‘odrađivanju posla za Aleksandra Vučića‘‘.
"Potpuno je jasno da ona nije donesena zbog osude zločina, jer bi se onda četnički vojvoda na čelu crnogorskog parlamenta sjetio zločina koji su Talijani počinili na tlu Crne Gore 1941.godine ili zločina koji su na tlu Crne Gore počinili četnici između 1941. i 1945., ali o tome nema niti spomena. Ona je donesena isključivo zbog dnevnopolitičkih odnosa i zbog toga da Mandić (predsjednik parlamenta) odradi prljavi posao za Vučića", izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin u Saboru.
Kazao je i kako mnogi govore o rezoluciji a nisu je ni pročitali.
"Ako pročitamo tekst, vidjet ćemo da je ono što je pučka pravobraniteljica napisala prije šest godina o pozdravu ‘Za dom spremni‘, o relativiziranju ustaških zločina u Hrvatskoj, o povijesnom revizionizmu, bilo puno oštrije", kazao je.
Zastupnica Možemo Jelena Miloš upozorila je da bi crnogorska rezolucija mogla usporiti put susjedne države u Europsku uniju, što je želja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a što Hrvatska ne smije dozvoliti.
"Jasno je da se radi o instrumentalizaciji crnogorskog parlamenta u političke svrhe, instrumentalizaciji koja je jako štena za dobrosusjedske odnose dviju država. Mi smo kao država jasno osudili ustaški režim, svake godine komemoriramo žrtve Holokausta, tako i žrtve Jasenovca,. Uz to, podsjećam da je grad Zagreb maknuo nazive ulice po ustaškim dužnosnicima", kazala je Miloš.
Dalija Orešković, iz kluba HSS-a, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom, prigovorila je vladi što slanje prosvjedne note Crnoj Gori nije dogovorila s predsjednikom države.
"Dosta mi je toga da kontinuirano naš ustavnopravni poredak guramo pod tepih. Država u kojoj predsjednik i vlada ne surađuju u oblikovanju vanjskopolitičkih stavova kao da nije država. Takva država ne poštuje ni samu sebe, a onda ne treba čuditi ako nas ne poštuju ni naši prvi susjedi", rekla je Orešković.
