VELIKO ISTRAŽIVANJE RTL-A

Profil antivaksera u Hrvatskoj: Mlađi od 40 godina, muškarac, dolazi iz Dalmacije...

Antiznanstveno raspoloženje među hrvatskim građanima izrazito je jako, polovica ispitanika vjeruje da nam znanost radi više štete nego koristi

Ilustracija

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Građani Hrvatske prilično su skeptični prema znanosti i tehnologiji, a najviše su nepovjerenja iskazali prema modernoj, takozvanoj zapadnoj, medicini i cjepivima - pokazali su rezultati velikog terenskog istraživanja koje je za RTL Danas provela agencija Promocija plus.

Da znanost čini više štete nego koristi, smatra 18,6 posto ispitanika, idućih 23,4 posto se s tom tvrdnjom "niti slaže, niti ne slaže", dok samo 55,5 posto građana smatra da od znanosti imamo više koristi nego štete. Odgovori na to pitanje pokazuju veliki antiznanstveni sentiment u našoj zemlji, suvremeni trend koji se bilježi i u (drugim) razvijenim zemljama.

Javnozdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa sigurno je dala vjetar u leđa protivnicima cijepljenja. U ovom istraživanju čak četvrtina ispitanika smatra da je većina cjepiva opasna, posebno za djecu.

Veći udjel protivnika cijepljenja bilježi se među muškarcima (33,8 posto), među osobama mlađima od 40 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim (38,3 posto) i uvjerljivo najviše u Dalmaciji (42,6 posto).

Hrvati sumnjaju čak i u notorne činjenice, pa se tako 5,4 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da je Zemlja zapravo ravna ploča, idućih 3,1 posto ne zna (?!) ili ne želi odgovoriti, daljnjih šest posto "niti se slaže, niti ne slaže" s tom tvrdnjom, a s činjenicom da je Zemlja svemirska kuglica načisto je 85,6 posto građana.

"Ravnozemljaša" je nešto više među ženama (5,8 posto), u starijoj populaciji te među stanovništvom slabijeg obrazovanja (8,8 posto u populaciji s osnovnom školom). Češće žive u manjim naseljima, a regionalno su nešto učestaliji u Dalmaciji (5,7 posto), Slavoniji (5,8 posto) i na zagrebačkom području (6,8 posto).

Čipiranje ljudi

Još su "zanimljiviji" rezultati o vjeri u američku misiju Apollo i čovjekovu hodu po Mjesecu. Čak 9,7 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom "čovjek nikada nije bio na Mjesecu, to je hladnoratovska propaganda SAD-a), dok preostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu. Kao i kod "ravnozemljaša", učestaliji je udio sumnjičavih među ženama (9,9 posto), u starijoj populaciji (14 posto) i među slabije obrazovanima (18,8 posto).

Posebno snažan antiznanstveni sentiment građani su iskazali odgovarajući na pitanja o 5G tehnologiji. S tvrdnjom "5G mreža razvija se za kontrolu ljudi putem čipova" ne slaže se samo nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto).

Čak 17 posto građana uvjereno je da je 5G sofisticirano sredstvo kontrole pojedinaca. Skepsa prema 5G mreži potvrđuje se u još jednom pokazatelju - više od jedne četvrtine građana smatra da 5G ugrožava ljudsko zdravlje (26,5 posto ispitanika). Da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika, smatra tek 40,5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih koji smatraju da je to suvremena agenda, dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište o tom pitanju.

Sociologinju s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Adrijanu Šuljok pitali smo koliko je, ako uopće, rezultati ovog istraživanja iznenađuju s obzirom na to da se već dugo bavi (ne)povjerenjem građana u znanost.

Nove spoznaje

- Pitanje povjerenja u znanost te prateće bojazni da javnost gubi povjerenje u znanost postavlja se već dugi niz godina u razvijenim zapadnim zemljama, a posebice su aktualna tj. potaknuta eventualnim neuspjesima i rizicima znanstveno-tehnološkog razvoja (primjerice, havarije u nuklearnim elektranama, incidenti s pesticidima, istraživanja koja se odvijaju s embrionalnim stanicama itd).

S društvenim propitivanjima i kritikama znanosti puno ranije, više i naglije susrele su se visokorazvijene zemlje u kojima postoji visoka razina korištenja novih znanstvenih spoznaja te u kojima se posljedično zagovarala javna participacija i društvena kontrola znanosti. S druge strane, u tim je zemljama javno razumijevanje znanosti uglavnom visoko na ljestvici (društveno-političkih) prioriteta.

Ovi rezultati stoga nisu veliko iznenađenje promotrimo li trendove koji su uočeni i u nekim drugim inozemnim istraživanjima, a posebice uzmemo li u obzir javnozdravstveni i društveni kontekst i vrijeme u kojem se provodilo ovo istraživanje.

No, tek treba vidjeti je li riječ o prolaznom ljuljanju povjerenja u znanost ili o izraženom trendu - kaže Adrijana Šuljok.

Istraživanje Promocije plus za RTL provedeno je između 23. svibnja i 15. lipnja na 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua.

Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja) i reprezentativan. Standardna greška ukupnog uzorka iznosi do 3,02 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Pandemija covida-19 povećala skepsu

Posebno nepovjerenje ispitanici su iskazali prema medicini i cjepivima. - Rezultate na ovo pitanje prije svega treba gledati u kontekstu pandemije covida-19, gdje je bilo neslaganja u javnom diskursu, ali je povezano i s povjerenjem u zdravstveni sustav i, posebice, u farmaceutske kompanije. Naravno, treba imati na umu da je u pandemiji javnost imala priliku vidjeti sam proces razvoja znanstvenih spoznaja, koji u sebi nose i određene nesigurnosti, ali i "sporosti", kao normalan dio sazrijevanja znanstvene spoznaje - tumači sociologinja Adrijana Šuljok.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:28