Profesori: 'Učenici su puno spremniji za istinu o spolnosti i seksu od svojih roditelja'

O zdravstvenom su odgoju, pro et contra, ako ne ranije, onda ovih dana progovorili baš svi - od autora kurikuluma do roditelja, od ponekog učenika i građanskih inicijativa do katoličkih kapelana i kardinala.

Svi osim onih koji ga u učionicama, pogledavajući novi kurikulum i uvelike slijedeći dosadašnju praksu, pokušavaju operacionalizirati. Dva i pol mjeseca nakon što je eksperimentalno uveden, kako on stvarno funkcionira u nastavi i što o njemu misle - pitamo profesore koji ga provode.

Konačno bitan pomak!

Jasmina Vlašić, profesorica tjelesnog odgoja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Tina Ujevića, s olakšanjem kaže: “Ja sam vesela, jer ono što radim 17 godina sad je netko stavio na papir i proglasio predmetom, mislim da je to bitan pomak. Nisam samo profesorica, nego i mama dva sina.

I kao mami mi je draže da su neke stvari prošli u školi, jer kad mu roditelj govori o nekoj ‘škakljivoj’ temi, on je već u pobunjeničkoj, adolescentskoj fazi kad ionako puno toga od roditelja ne prihvaća, pa je dobro da je tu informaciju dobio i u školi. Generalno govoreći, mislim da su nam djeca puno tolerantnija i otvorenija nego što smo mi, pa su i puno spremnija za ovakav odgoj nego što smo možda mi odrasli”.

Puno je puta, dodaje, djevojčicama u petom razredu objašnjavala kako se stavi higijenski uložak. “Nisu svi roditelji spremni razgovarati o tome, pa su nastavnici i profesori u situaciji da ponekad odrade i ono što je trebao roditelj”, kaže prof. Vlašić.

Djeca nisu homofobična

S osmašima je, primjerice, spontano razgovarala o homoseksualnosti, komentirali su film “Parada”: “Djeca prihvaćaju drugačije i druge, nema homofobije”.

“Nove generacije sve manje pitaju, jer puno već i znaju, zasigurno puno više nego što su im roditelji znali u toj dobi. Često s njima razgovaram o odnosima, spolnosti. Činjenica je da znam puno školskih tajni, profesori tjelesnog prvi uočavaju promjene na tijelu…”, kaže prof. Vlašić.

Ovo je polugodište profesorica Nataša Pavić sa svojim petašima u riječkoj Osnovnoj školi Centar razgovarala o ovisnostima o alkoholu, drogama, pušenju i, novoj pošasti - klađenju. Razgovarali su i o zdravoj prehrani te tjelesnoj aktivnosti, a iduće polugodište neke će teme o spolnosti obraditi liječnik.

“Promjene na tijelu, osobna higijena, to su teme gdje će liječnik možda na primjenjeniji način govoriti i iz profesionalnog iskustva. Konačno, i prije su liječnici s djecom u petom razredu na sistematskom pregledu pričali o tome, ali nije bilo ovakvog medijskog pritiska”, podsjeća Nataša Pavić.

Važnost informacije

Dobna granica kada djeca stupaju u spolne odnose se pomaknula, dobro je da na vrijeme dobiju informacije o zaštiti i spolnim bolestima, slažu se sve profesorice s kojima smo razgovarali.

Ipak, internetu unatoč, djevojčice u sedmom i osmom razredu, kažu, pitaju doista svašta. Jednu je 13-godišnjakinju u Rijeci, primjerice, zanimalo hoće li, ako stupi u spolni odnos prije nego što dobije prvu menstruaciju, poslije moći imati djecu?

“Na satu tjelesnog odgoja lakše se otvaraju i pitaju, ali meni je drago da će nam dolaziti liječnici i da će baš oni govoriti. Neki roditelji o tome s djecom ne razgovaraju, no ako neke teme ne spominjemo, ne znači da toga u životu nema. Pa nekad je vladao stav da ne smiješ prati kosu kad imaš menstruaciju… Djeca trebaju informacije. Ne vidim ništa sporno u kurikulumu za zdravstveni odgoj”, kaže prof. Pavić.

“Svaku ćemo temu, prije nego što je obrađujemo, roditeljima najaviti; pa i one koje se ne doimaju kontroverznima”, objašnjava Iris Šimunović, profesorica biologije u splitskoj Osnovnoj školi Gripe.

Ne namećemo stavove

“Erotičnost i vlastitu seksualnost najčešće osvješćuju oko sedmog razreda, barem ja to tako vidim. Jasno da im tada treba reći o kontracepciji, pa i pokazati im kako se koriste prezervativ ili dijafragma.

Postoji u medicinskoj terminologiji i praksi kako se to obavlja. No bitno je da se to ne prezentira onoj djeci čiji roditelji to ne žele. Ako oni govore da je apstinencija najbolja metoda kontracepcije, ako netko ima takav stav, ja mu nemam pravo nametati svoj”, rezolutna je prof. Šimunović.

Mnoge škole koje smo kontaktirali novi kurikulum još nisu počele primjenjivati. U onima koje jesu o temama iz zdravstvenog odgoja na satu razredne zajednice govore razrednici, neke teme obrađuju liječnici. Prof. Vlašić zaključuje: “Mislim da bismo mi profesori tjelesnog koji smo prošli i anatomiju i fiziologiju ili biolozi bez puno dodatne edukacije to mogli dobro raditi”.