ZAGREB - Loša je strana Sveučilišta u Zagrebu to što je ono fragmentirano. Kvazineovisnost fakulteta narušava velik potencijal Sveučilišta. Ovakvo kakvo jest, Sveučilište nije u položaju u kojemu može razviti bilo koju zajedničku misiju ili viziju, pa je ekstremno teško očekivati da će se ono pomaknuti unaprijed, u bilo kojem strateškom smjeru. Stoga je najhitniji zadatak Sveučilišta njegovo restrukturiranje.
Naglasci su to iz dokumenta međunarodne neovisne evaluacije našeg najvećeg i najstarijeg sveučilišta. Međunarodni su eksperti zagrebačko sveučilište posjetili ove godine. Evaluaciju je financirala Svjetska banka, a izvješće je od petka dostupno na web stranicama IEP-a (The Institutional Evaluation Programme).
Program evaluacije razvila je Europska udruga sveučilišta (European Univerity Association). Dosad su obavili 260 evaluacija u 45 zemalja. Peteročlani ekspertni tim, koji je obišao zagrebačko sveučilište, predvodio je Alojz Kralj, bivši rektor Sveučilišta u Ljubljani.
Evaluacija donosi ozbiljne kritike organizacije i rada “uspavanog diva”. Biranim riječima eksperti su upozorili vodstvo Sveučilišta da je ovakvo stanje neodrživo. Podsjećaju da će se Sveučilište u Zagrebu, u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU, moći natjecati za sredstva iz fondova EU, no nekompetitivno sveučilište kakvo je ono danas teško će se nositi s konkurencijom. Evaluatori su utvrdili i da postoji loša razina svijesti društvene odgovornosti, posebice u kontekstu toga da je riječ o javnom sveučilištu.
Nije im bilo jasno zašto, usprkos prijašnjim preporukama stranih eksperata da se Sveučilište mora integrirati, ono i dalje djeluje kao “neintegrirana federalna struktura”.
“Postojeća struktura postavlja veoma značajna ograničenja na opći kapacitet za provedbu promjena, efikasnost i učinkovitost Sveučilišta, na koristi koje proizlaze iz sustava osiguranja kvalitete, kao i na korištenje uloženih sredstava iz državnoga proračuna”, navodi se u izvješću. Sveučilištu se šalje i jasna poruka da integracija automatski ne znači i centralizaciju te prijetnju autonomiji, kako se često govori u javnosti.
Evaluatori se pozivaju i na World Economic Competitiveness Report iz 2010. godine, prema kojemu se Hrvatska već sredinom 50-ih nalazila među posljednje tri zemlje po produktivnosti i inovacijama. To je iznenađujuće i teško razumjeti u kontekstu potencijala koje ima Sveučilište u Zagrebu, zaključili su eksperti.
Iako je u izvješću naglašena organizacija Sveučilišta, evaluatori su se bavili i kvalitetom istraživačkog rada te nastave. Što se tiče istraživanja, primijetili su da istraživački rezultati nisu proporcionalni veličini i statusu Sveučilišta. Kao i sve ostalo, i istraživanja su snažno fragmentirana, u brojnim slučajevima provode se u vrlo malim grupama, većinom nestrukturirano, gotovo potpuno nepovezano s bilo kakvom vizijom ili strateškim smjerom.
Tijekom sastanka s istraživačima tim je uočio da je motivacija za objavljivanje znanstvenih radova veoma niska i da nije važan element u sustavu napredovanja.
Kad je riječ o nastavi, Sveučilištu je zamjereno da ima prevelik broj studijskih programa koje bi trebalo racionalizirati. Na taj bi se način mogla poboljšati kvaliteta studija te smanjiti radno opterećenje profesora, upozorili su eksperti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....