JELENIĆEV NASLJEDNIK

PROCEDURA IZBORA NOVOG GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA PRVI PUT PO NOVOM ZAKONU Realno je da novi šef DORH-a bude izabran tek nakon izbora u HDZ-u

Dražen Jelenić
 Goran Mehkek / CROPIX

Ime Jelenićeva nasljednika na čelu DORH-a u najoptimističnijem scenariju mogli bismo znati tek u travnju. Vlada je s jučerašnje sjednice uputila Saboru zahtjev za Jelenićevim “razrješenjem na vlastiti zahtjev”, a Sabor razrješenje može prihvatiti već na današnjem glasovanju, ili sljedeći tjedan. Procedura izbora novog glavnog državnog odvjetnika, međutim, može početi tek nakon što Državno odvjetničko vijeće (DOV) i formalno proglasi prestanak Jelenićeve dužnosti. Zatim to tijelo koje čini 11 članova, od kojih je sedam tužitelja, dvoje saborskih zastupnika i dvoje sveučilišnih profesora prava, najkasnije za 30 dana mora raspisati natječaj za novog glavnog državnog odvjetnika. U ovom trenutku nam u tajništvu DOV-a nisu znali reći kad bi to tijelo moglo proglasiti kraj Jelenićeve dužnosti ni raspisati natječaj za njegova nasljednika jer je predsjednik DOV-a, inače jedan od zamjenika glavnog državnog odvjetnika Darko Klier - na duljem bolovanju. Natječaj za novu čelnu osobu DORH-a može trajati najmanje 15 dana, a najviše 30. Međutim, DOV je u ovom slučaju samo tehničko tijelo. Nakon isteka natječaja ono sve pristigle formalno valjane ponude prosljeđuje Vladi. Vlada je ta koja među kandidatima odabire jednoga i upućuje ga na potvrdu Saboru.

I dok DOV ima propisane zakonske rokove u kojima mora raspisati natječaj i prikupiti ponude, nema zakonskih rokova u kojima Vlada mora predložiti, a Sabor potvrditi novog glavnog državnog odvjetnika. Postupak se, dakle, voljom politike, može otegnuti. U svakom slučaju, već sad je izvjesno da će se novi šef DORH-a birati nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u zakazanih za 15. ožujka.

Dražen Jelenić zadnji je u nizu glavnih državnih odvjetnika kojeg je Vlada bez prethodnog javnog natječaja predlagala Saboru. Četiri mjeseca nakon Jelenićeva imenovanja, 1. rujna 2018. na snagu je stupio novi zakon o Državnom odvjetništvu prema kojem Državno-odvjetničko vijeće raspisuje javni natječaj, prikuplja ponude i prosljeđuje ih vladi. Kandidata kojeg predloži Vlada Sabor potvrđuje običnom većinom, što praktički znači da glavnog državnog odvjetnika nakon što se ponude prikupe na natječaju, i dalje može potvrditi vladajuća većina, neovisno o volji oporbe. Iako je DORH prema zakonu definiran kao neovisno tijelo sudbene vlasti čiji je rad neovisan od svim utjecajima, pa i političkim, u stvarnosti su i glavni državni odvjetnik i oni koji ga imenuju itekako svjesni da izbor na tu funkciju, kao i reizbor na još jedan mandat, može zahvaliti politici, i to uglavnom onoj koja je na vlasti u trenutku njegova izbora.

Vrata za izbor glavnog državnog odvjetnika široko su otvorena pravnicima različitih profila. Kandidat za glavnog državnog odvjetnika može, ali ne mora nužno dolaziti iz sustava DORH-a i sudova. Dolazi li iz DORH-a ili s nekog od sudova, mora imati najmanje 15 godina sudačkog ili tužiteljskog staža. Međutim, kandidati za tu visoku funkciju mogu doći i iz redova odvjetnika, javnih bilježnika i sveučilišnih profesora prava, uz uvjet da imaju položen pravosudni ispit i 15 godina staža na pravnim poslovima, koje su prikupili nakon ispita. Prema zakonu, kandidat za glavnog državnog odvjetnika može biti i istaknuti pravnik iz bilo kojeg pravnog područja ako ima 20 godina staža stečenoga nakon položenog pravosudnog ispita. Međutim, među kandidatima koji će se javiti na natječaj, tvrde naši sugovornici iz pravosudnih krugova, zasigurno će se naći i onaj koji će na vrijeme dobiti diskretan politički mig da bi upravo on mogao biti taj kojeg će Vlada predložiti Saboru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:49