Oko 57 tisuća srednjoškolaca, učenika trećih i četvrtih razreda, od 15. ožujka do 15. travnja polagat će prve ispite probne mature. Cilj je učenike pripremiti za pravu državnu maturu, koju će u lipnju polagati po novim kurikulumima.
No, za razliku od prave mature, nakon koje se ispiti ocjenjuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i ispravljači su za taj posao plaćeni, za probne je ispite zamišljeno da ih ispravljaju nastavnici u školama, njih 10-ak tisuća, ali bez honorara. Dio nastavnika je zato te poslove odlučio odbiti, nakon čega su u pojedinim školama problemu doskočili inovacijom: ispite će ocjenjivati - učenici.
Školski sindikati ideju nazivaju apsurdnom, a nastavnici tvrde kako je neprovediva iz više razloga.
Obiman posao
Jelena Varezić, profesorica matematike u Gimnaziji Dubrovnik, objašnjava problematiku. U njezinoj je školi pet profesora matematike i oko 250 učenika koji će pisati probnu maturu. To znači da bi jedan profesor trebao ispraviti oko 50 testova, što može trajati i do pola sata po testu, ovisno kako ga je učenik napisao. Ispada da bi nastavnik na ispravljanje ispita potrošio oko 25 sati, odnosno tri radna dana. Paralelno bi, naravno, pripremao i provodio redovnu nastavu.
- Nakon što je većina profesora naše škole rekla da ne želi ispravljati testove probne mature, pojavila se ideja vršnjačkog vrednovanja. Profesori tako ne bi nosili ispite kući i ispravljali ih, već bi na regularnom satu učenicima podijelili testove koji su pod šifrom, diktirali rješenja, a učenici bi označavali točne, odnosno netočne odgovore - objašnjava Jelena Varezić.
Po njoj, takva mogućnost je prihvatljiva za dio ispita, onaj koji na ispravljanju testova državne mature inače obavlja optički čitač, a napravljen je po principu točan ili netočan rezultat. Međutim, drugi dio ispita, koji podrazumijeva bodovanje postupka, učenici nikako ne mogu ispravljati sami, tvrdi Varezić.
Iako je u njezinoj školi u aktivu matematike načelno donesena odluka da idu na vršnjačko vrednovanje, nije definirano kako to konkretno provesti. - Čini mi se da je probna matura startala neodgovorno, jer kad je nekome uistinu stalo doznati rezultate, unaprijed pomno organizira proces i osigura logistiku - kaže profesorica.
Ocjenjivači ispita na državnoj maturi, po odluci NCVVO-a, dobivaju naknadu od 33 kune bruto po ispitu iz hrvatskoga jezika. Iz matematike dobivaju 13 odnosno 27 kuna po ispitu ovisno o razini, a iz engleskoga 28 odnosno 22 kune.
U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama od listopada apeliraju na Ministarstvo da se plati i rad na probnoj maturi, što bi po njihovu izračunu stajalo oko pet milijuna kuna.
- Predložili smo da se iznosi isplate kao nagrade nastavnicima, što znači da ne bi bilo plaćanja poreza i doprinosa. Iznos od pet milijuna kuna osigurao bi nagradu za sve uključene nastavnike - kaže predsjednica Sindikata Nada Lovrić, koja i dalje očekuje da u Ministarstvu promijene mišljenje.
Očaj i revolt
O ideji da učenici posluže kao zamjena za nastavnike kaže: "Nedopustivo. No, i realno u slučaju da se nastavnicima ne plati".
Ideja o vršnjačkom ocjenjivanju ispit probne mature, kaže predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, rezultat je očaja i revolta, zbog čega se ne bi iznenadio da u brojnim školama naiđe na plodno tlo.
- Ne bih se iznenadio ni da je u Ministarstvu prihvate. Ako bi ovo apsurdno rješenje s učenicima zaživjelo, poslat će se jasna poruka da nam obrazovanje nije važno - komentira Stipić, uz zamjerku prosvjetnoj vlasti što je u "tili čas" pronašla 70 milijuna kuna za kupovinu testova za učenike, a ne može pronaći puno manji iznos za pošteno plaćanje nastavničkog posla. Inače, za provedbu probne mature, koja uključuje tisak, pakiranje ispita i distribuciju, bit će izdvojeno oko četiri milijuna kuna, bez PDV-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....