FIJASKO U NASTAJANJU

Probna matura pred bojkotom: Nastavnici ne žele ispravljati ispite pa će to raditi - učenici

Probne ispite trebali bi ispravljati nastavnici u školama, njih 10-ak tisuća, bez honorara. Dio nastavnika to je odlučio odbiti

Državna matura, arhivska fotografija

 Tom Dubravec/cropix

Oko 57 tisuća srednjoškolaca, učenika trećih i četvrtih razreda, od 15. ožujka do 15. travnja polagat će prve ispite probne mature. Cilj je učenike pripremiti za pravu državnu maturu, koju će u lipnju polagati po novim kurikulumima.

No, za razliku od prave mature, nakon koje se ispiti ocjenjuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i ispravljači su za taj posao plaćeni, za probne je ispite zamišljeno da ih ispravljaju nastavnici u školama, njih 10-ak tisuća, ali bez honorara. Dio nastavnika je zato te poslove odlučio odbiti, nakon čega su u pojedinim školama problemu doskočili inovacijom: ispite će ocjenjivati - učenici.

Školski sindikati ideju nazivaju apsurdnom, a nastavnici tvrde kako je neprovediva iz više razloga.

Obiman posao

Jelena Varezić, profesorica matematike u Gimnaziji Dubrovnik, objašnjava problematiku. U njezinoj je školi pet profesora matematike i oko 250 učenika koji će pisati probnu maturu. To znači da bi jedan profesor trebao ispraviti oko 50 testova, što može trajati i do pola sata po testu, ovisno kako ga je učenik napisao. Ispada da bi nastavnik na ispravljanje ispita potrošio oko 25 sati, odnosno tri radna dana. Paralelno bi, naravno, pripremao i provodio redovnu nastavu.

- Nakon što je većina profesora naše škole rekla da ne želi ispravljati testove probne mature, pojavila se ideja vršnjačkog vrednovanja. Profesori tako ne bi nosili ispite kući i ispravljali ih, već bi na regularnom satu učenicima podijelili testove koji su pod šifrom, diktirali rješenja, a učenici bi označavali točne, odnosno netočne odgovore - objašnjava Jelena Varezić.

Po njoj, takva mogućnost je prihvatljiva za dio ispita, onaj koji na ispravljanju testova državne mature inače obavlja optički čitač, a napravljen je po principu točan ili netočan rezultat. Međutim, drugi dio ispita, koji podrazumijeva bodovanje postupka, učenici nikako ne mogu ispravljati sami, tvrdi Varezić.

Iako je u njezinoj školi u aktivu matematike načelno donesena odluka da idu na vršnjačko vrednovanje, nije definirano kako to konkretno provesti. - Čini mi se da je probna matura startala neodgovorno, jer kad je nekome uistinu stalo doznati rezultate, unaprijed pomno organizira proces i osigura logistiku - kaže profesorica.

Ocjenjivači ispita na državnoj maturi, po odluci NCVVO-a, dobivaju naknadu od 33 kune bruto po ispitu iz hrvatskoga jezika. Iz matematike dobivaju 13 odnosno 27 kuna po ispitu ovisno o razini, a iz engleskoga 28 odnosno 22 kune.

U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama od listopada apeliraju na Ministarstvo da se plati i rad na probnoj maturi, što bi po njihovu izračunu stajalo oko pet milijuna kuna.

- Predložili smo da se iznosi isplate kao nagrade nastavnicima, što znači da ne bi bilo plaćanja poreza i doprinosa. Iznos od pet milijuna kuna osigurao bi nagradu za sve uključene nastavnike - kaže predsjednica Sindikata Nada Lovrić, koja i dalje očekuje da u Ministarstvu promijene mišljenje.

Očaj i revolt

O ideji da učenici posluže kao zamjena za nastavnike kaže: "Nedopustivo. No, i realno u slučaju da se nastavnicima ne plati".

Ideja o vršnjačkom ocjenjivanju ispit probne mature, kaže predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, rezultat je očaja i revolta, zbog čega se ne bi iznenadio da u brojnim školama naiđe na plodno tlo.

- Ne bih se iznenadio ni da je u Ministarstvu prihvate. Ako bi ovo apsurdno rješenje s učenicima zaživjelo, poslat će se jasna poruka da nam obrazovanje nije važno - komentira Stipić, uz zamjerku prosvjetnoj vlasti što je u "tili čas" pronašla 70 milijuna kuna za kupovinu testova za učenike, a ne može pronaći puno manji iznos za pošteno plaćanje nastavničkog posla. Inače, za provedbu probne mature, koja uključuje tisak, pakiranje ispita i distribuciju, bit će izdvojeno oko četiri milijuna kuna, bez PDV-a.

Nacionalni centar načelno podržava vršnjačko ocjenjivanje

Na upit Jutarnjeg lista hoće li nastavnici biti nagrađeni za dodatni rad, iz Ministarstva obrazovanja odgovaraju: "Zasad nema dogovora o honoriranju". Ideju o učenicima ocjenjivačima nisu komentirali, nego su nas usmjerili prema Nacionalnom centru.

- Vršnjačko vrednovanje možemo načelno podržati, ali relevantnost takvog ocjenjivanja nije dokraja vjerodostojna bez uloge nastavnika, osobito kod zadataka otvorenog tipa. Za drugu vrstu zadataka vršnjačko ocjenjivanje je moguće, jer će rješenja biti unaprijed definirana - kaže ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Dodaje kako cilj probnih ispita neće biti doveden u pitanje čak i u onim situacijama kad ispite ne budu ocijenili nastavnici. Naime, objašnjava, čak ako se ocjenjivanje ispita bude plaćalo, to ne jamči da će svaki nastavnik htjeti ocjenjivati ispite, što znači da ostaje mogućnost da doista dio ispita probne mature uopće ne bude ocijenjen.

Filipović tvrdi kako ni u tom slučaju probna matura neće biti dovedena u pitanje, jer će učenici biti upoznati sa sadržajem i strukturom ispita odnosno procedurom provedbe. Nada se i da će pitanje naknade nastavnicima biti riješeno u dogovoru Ministarstva sa socijalnim partnerima.

Mišljenje jedne nastavnice o maturi:

Kada me pitate što mislim i osjećam prema uvođenju Probne državne mature, i hoće li nam njeno provođenje biti plaćeno, najprije bih Vam rekla nešto o samoj Državnoj maturi.

Ako ispit na Državnoj maturi za učenike traje tri sunčana sata, nastavnik mora u školi biti barem sat i pol prije početka ispita i barem još pola sata nakon završetka da ispuni dokumentaciju, prikupi testove i preda ih ispitnom koordinatoru, što znači da je u školi već pet sati prije nego počne njegova regularna nastava. Ovisno o rasporedu sati, često ne stigne poći doma, pa ostane bez ručka ili ga mora pojesti negdje vani, što će sâm platiti od svoje plaće.

Školske godine 2019./20. sam po drugi put od uvođenja Državne mature (DM) bila članica Školskog izbornog povjerenstva (ŠIP-a) za provođenje DM. Na temelju službenog školskog popisa svih ispita provedenih te godine u našoj školi, zbrojila sam minute svog dežurstva na ljetnom i jesenjem roku, kao i na Pritužbama na rezultate mature koje pišu učenici, te sam došla do brojke od 186 sati dodatnog rada ili 23 dana po 8 školskih sati, dakle gotovo čitav jedan mjesec. Dio tih sati nastavnik odrađuje u vrijeme redovne nastave, ispravljanja testova i zaključivanja ocjena. Te godine nismo imali ni jednog učenika s posebnim potrebama, kojima može biti odobreno produljenje trajanja ispita do 100 posto, što bi ovu brojku dodatno povećalo.

Osim mene, ovu torturu je podnijelo još četvero mojih kolega, jer je tako određeno Pravilnikom o ŠIP-u. Po njemu, nastavnik koji je u ŠIP-u ne može zamijeniti kolegu koji je unaprijed najavio nemogućnost dolaska na dežurstvo, već samo onoga kome je, ne daj Bože, pozlilo. Kako se to u proteklih 10 godina kod nas nikada nije dogodilo (a vjerujem rijetko i u drugim školama), čini mi se da u zbornici u rezervi uzalud sjedi troje do četvero ljudi.

Prije 11 godina se nastavnike koji su bili angažirani na poslovima Državne mature platilo, ali je nakon toga netko zaključio da je to preskupo i da može naći financijski isplativije rješenje. I tako nas je po naputku Ministarstva prosvjete, Škola (koja je naš poslodavac) dala Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje (koji nije naš poslodavac, pa nas ni nema obvezu platiti!) da za njih radimo poslove provođenja državne mature kao da smo robovi. Robovi bar dobiju hranu i piće, a mi ni to. O novčanoj naknadi za taj ogroman posao nije uopće bilo govora, nego su se ti opsežni dodatni poslovi jednostavno podvukli pod 'Ostali poslovi' u Tjednom i godišnjem rasporedu radnih obveza nastavnika. Bodovani jednim satom tjedno, ukupno 35 godišnje, postali su naša dodatna radna obveza. Pitam se što je s onih odrađenih 150 sati preko predviđenih 35? Tko će mi to vrednovati, kada i kako?

I tako je ovaj problem, nastao prije više od desetljeća, u vrijeme kad smo se borili za povećanje plaća, jer smo i tu bili zakinuti cijelo desetljeće, prošao ispod radara kao manje prioritetan, osobito zato jer se Državna matura provodi samo u manjem broju, u odnosu na ukupan broj, škola.

Zadnjih godina, s kurikularnom reformom i epidemiološkom situacijom, su se naše radne obveze višestruko multiplicirale, ali izgleda da se nitko od strane poslodavca nije potrudio upoznati koliki je u stvarnosti opseg poslova nastavnika, koliko to dodatnih sati rada iziskuje, te nakon toga adekvatno normirati 'Ostale poslove'. Nitko od strane poslodavca se nije potrudio da zbroji taj ogroman broj sati proučavanja novih udžbenika, novih sadržaja (nama matematičarima je dodana Statistika koju nikad prije nisam predavala!), pisanja potpuno novih testova i ispravljanja istih, povećanog broja bilježaka potpuno nove forme i terminologije, ispunjavanja e-matica, pisanja opomena, ukora, pohvala, svjedodžbi, papirnatih Matičnih knjiga (koje su u ovo digitalno vrijeme potpuni apsurd!), sudjelovanja na dodatnim satima edukacije (samo Loomen više od 300 sati), fizičkih i online edukacija, seminara, samoedukacije s novim digitalnim alatima, dežurstava i ispravljanja testova na školskim i županijskim natjecanjima, statističke obrade istih, dopunske nastave, provođenja natječaja i roditeljskih sastanaka, povećanog opsega razredničkih dužnosti (kontakt s epidemiologom i ravnateljem), te svakodnevna povećana korespondencija svih nastavnika s roditeljima i učenicima u bilo koje doba na svakoj digitalnoj platformi, neovisno o tome je li to naše slobodno vrijeme ili nije… Sigurno mi je štošta promaklo, ali moje kolege će lako nadopuniti niz.

I dok već godinama grcamo od posla, u jeku nastavne godine stiže obavijest da bi trebali odraditi i Probnu državnu maturu, a da pri tom ne znamo ni kako to odraditi, ni kada, da li se to dodatno plaća, hoće li biti kakve dodatne edukacije (juhuu, još malo edukacije!) i tko će napraviti statističku analizu uspjeha na maturi?

Kako poslove koje su nam namijenili ove godine nisu stigli ubaciti u 'Ostala zaduženja', velikodušno su nam ponudili da biramo hoćemo li volontirati ili ne. Nije važno što su pri tom dodatno diskriminirali nastavnike matematike, hrvatskog i engleskog jezika, koji su, upravo radi mature, a i zbog težine predmeta, i onako dodatno opterećeni i pod lupom. Nije važno što se kolege u zbornicama podozrivo gledaju i što su se podvojile u mišljenjima. Ako kažete DA, onda ste dobar nastavnik koji je altruističan, entuzijastičan i brine za učenike, a ako (onako izmrcvareni, jer predajete ionako težak predmet) kažete NE, onda ste sebični i nije vam stalo do vaših učenika koje podučavate već tri ili četiri godine. I još vašu odluku prosuđuju, a često i osuđuju, i učenici, i roditelji, i kolege, a i šira javnost.

A ja se pitam: Kad se već toliko vodi računa o dobrobiti učenika, kako se može očekivati da će nesretan nastavnik, gladan, umoran i nervozan, kvalitetno odraditi Probnu državnu maturu i svoju regularnu nastavu, a da pri tom ne ošteti i ostatak svojih učenika, prvaša i drugaša?

Zar nisu i oni naši učenici o kojima trebamo voditi računa?

I još se jednu stvar pitam: kako se u ovom obrazovnom procesu kojeg ne bi bilo bez nas – nastavnika, nitko od odgovornih ne upita kako je nama? Imamo li mi prava na privatan život, imamo li prava na slobodno vrijeme, smijemo li voditi računa o svom fizičkom i psihičkom zdravlju, o svojoj obitelji i privatnosti doma u koji je prodrla online nastava?

Zato, mene osobno ne zanima hoće li nam poslovi probne mature biti plaćeni novcem, zanima me da mi se ne nameće posao koji nisam dužna raditi, zanima me da se ne krše moja zakonska prava i da ne radim toliko često preko 8 sati dnevno, zanima me da živim normalan život i da imam slobodno vrijeme koje mi pripada.

Zanima me hoću li opet s veseljem dolaziti na ovaj naš težak, ali plemenit posao kojeg godinama sa srcem radim i kojim sam se nekada dičila? Ili ću na posao dolaziti gladna, umorna, i neraspoložena? Zanima me je li uopće više bitno kako se nastavnik osjeća i radi li svoj posao kvalitetno, s veseljem i ponosom ili je samo bitna forma? (Jelena Varezić, profesorica matematike u Gimnaziji Dubrovnik)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 17:17