OBNOVA NAKON POTRESA

Prizori s Banije prije i poslije: Novi krovovi niču, ali postoji jedan veliki problem

Zaključno sa zadnjim danom rujna zaprimljena je 41.531 prijava štete, a ukupno je pregledano 39.537 objekata (95 posto)

Nitko u ovom trenutku ne zna koliko će trajati obnova potresom oštećenih objekata na području sisačke regije i Banije te Zagrebačke i Karlovačke županije, ali danas, više od devet mjeseci od tog dana velikog potresa 29. prosinca, te na temelju brojki na kojima se već mogu temeljiti neke projekcije, sasvim sigurno se može donijeti ovakav zaključak - dugo, ne samo nekoliko godina, vjerojatnije godinama. Razloga je dosta, četiri su osnovna: enormna materijalna šteta, neriješene imovinske prilike na nekretninama, kronični nedostatak građevinske radne snage i komplicirani zakonski okviri.

Na Vladinoj stranici "Potresinfo" vrlo detaljno i ažurno objavljuju se svi podaci vezani za potres, štetu i sanaciju nakon njega. Zaključno sa zadnjim danom rujna zaprimljena je 41.531 prijava štete, a ukupno je pregledano 39.537 objekata (95 posto). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trajno neupotrebljivo) je 4819 objekata, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 8573 objekata i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 26.145 objekata. Građani su državi podnijeli više od 16,5 tisuća zahtjeva za obnovom, od čega se 7406 zahtjeva odnosi na tzv. nekonstrukcijsku obnovu (sitne sanacije krovišta, popravci dimnjaka, zabatnih zidova itd.) dok se 9223 zahtjeva odnosi na ovu drugu, konstrukcijsku i zahtjevniju vrstu obnove koja uključuje objekte sa crvene i žute liste. Obnovljene, odnosno nanovo su izgrađene samo dvije kuće s crvenom naljepnicom, ali se tu radilo o privatnim donacijama i vlastitoj izvedbi, bez državne intervencije, bilo tehničke bilo financijske. Naglašavamo također da je srušeno 368 opasnih objekata, što privatnih što javnih zgrada.

Sanirane samo "zelene"

Kada je riječ o obnovi, u ovom trenutku možemo govoriti samo o sanaciji objekata sa "zelenom" naljepnicom. S današnjim danom sanirana su takva 552 objekta s područja sve tri županije zahvaćene potresom, najviše iz Sisačko-moslavačke. Recimo da su se u zadnja dva mjeseca ti poslovi intenzivirali, tako kažu brojke, ali i Mladen Pavić, glasnogovornik Stožera za otklanjanje potresa - prije točno dva mjeseca na obnovi je bilo angažirano manje od 200 radnika iz 27 tvrtki i obrta (do tada obnovljeno 240 objekata), a može se reći da je od tada taj broj i više nego udvostručen (obnovljena 552 objekta), u ovom trenutku na obnovi radi oko 450 radnika iz četrdesetak trgovačkih društava i obnavlja 159 kuća. Unatrag dva mjeseca, dakle u periodu kada je obnova intenzivirana, obnovljeno je 312 objekata, dakle 156 mjesečno. Tim tempom od 1. listopada nadalje trebat će pune četiri godine da se obnove sve kuće. Za očekivati je da će rasti broj poslova i radnika, no čak i da se nekim čudom opet broj njih udvostruči, pa ih u narednom periodu bude 800, opet će netko od stradalnika čekati i dvije godine da mu bude obnovljen dimnjak. U tim brojkama, podsjećamo, nisu uključeni objekti s crvenim i žutim naljepnicama kojih je gotovo 20 posto više te se ne zna kada će uopće početi ta vrsta sanacije, odnosno obnova u pravom smislu riječi. Nažalost, stanovnici više od 2000 kontejnera to će ostati još godinama.

Uspješni primjeri

Tako to izgleda "papirnato", a mi smo odlučili provjeriti kakvo je stanje na terenu, pa smo porazgovarali s dvadesetak vlasnika obnovljenih objekata državnim novcem, od onih 552. Svi su imali popravke dimnjaka. Svaki od njih ima svoje dojmove, neki su jako zadovoljni izvedenim, neki su razočarani, toliko da su sami potjerali radnike, pa posao završili sami, dok treći uzimaju što im se da, kad bolje dobiti ne mogu.

Miloš Musulin iz Živković Kose u Karlovačkoj županiji spada u red zadovoljnih vlasnika, kaže da su mu majstori sanirali puknuti dimnjak, kao i zabate, te su mu čak i rogove krova učvrstili "kliještima". Kako su prilikom radova oštetili limariju, stavili su i u tom dijelu nove elemente. Popravili su i "šprungove" na vanjskoj fasadi, iako nisu pogodili nijansu postojeće boje. Sve skupa je trajalo desetak dana. Anto Rajčević iz Donjih Kukuruzara je prezadovoljan.

image
Slavica Matković, Petrinja

Radovi su izvedeni u kolovozu, vlasnica je zadovoljna i brzinom i radovima, ističe da je čak i dimnjačar došao pregledati ta dva ozidana dimnjaka

- Tako su su mi fino sazidali dimnjak, da je takav bio prije, sigurno mu onaj potres ne bi naštetio. Dao sam majstoru sto kuna da mi ga opšije limarijom, tako da sam sada miran - kaže djed Anto.

- Zaista nisam očekivala da ćemo tako brzo upasti u obnovu, stvarno je sve išlo dobro, pozvali su nas, napravljen je elaborat, rekli su da će doći u kolovozu, tako je i bilo, majstori su bili super, čak je i dimnjačar došao pregledati ta dva ozidana dimnjaka, a otpad su odvezli. Mi smo doista super zadovoljni. Mislim da se radi dosta, ali da vlasnici nisu dovoljno strpljivi. Ne može to ići preko noći, prevelika se šteta dogodila - kažu nam u obitelji Slavice Matković u Petrinji.

image
Srećko Borić, Sisak

Srećku Boriću iz Siska dimnjak je bio probio krov, popravljen mu je, te su mu u jednoj od soba sanirali popucali zid, otukli žbuku i stavili novu s mrežicom.

Nikolini Badrić iz Gline su se također obnavljala dva dimnjaka, sazidana su natrag od iste cigle te su ojačana. Međutim, to je jedino što joj je donijela državna obnova, sva unutarnja napuknuća radili su sami i iz vlastitih sredstava i privatnih donacija.

Niti Ivan Lovrić iz Petrinje nije nezadovoljan. Sanirali su mu dva dimnjaka pukla ispod krova. U samo dva dana, govori, napravili su sve što su imali. Srećku Boriću iz Siska dimnjak je bio probio krov, popravljen mu je, te su mu u jednoj od soba sanirali popucali zid, otukli žbuku i stavili novu s mrežicom.

image
Ivan Lovrić, Petrinja

Ivan Lovrić nije nezadovoljan. Sanirali su mu dva dimnjaka pukla ispod krova.

- Sazidali su nam dva dimnjaka, a pokrpali popucalo izvana, dečki su bili dobri, nemam što reći - govori Borisova sugrađanka Marijana Pezelj za svoj slučaj.

Darku Jagodiću bila su napukla dva dimjaka, ali su ih majstori morali srušiti, jednog su novog montirali, a drugoga nanovo sazidali. Gospođa Eva Đurić iz Jasenovca također je dobila obnovu dimnjaka, no nisu joj priznali puknuće unutarnje žbuke, pa će to sama financirati.

Muke po majstorima

Petrinjac Anto Bilić posljednji je s popisa 552 obnovljenih. Kaže nam da kod njega posao još nije do gotov.

- Napravili su oko 98 posto, još moraju učvrstiti dimnjak. Radovi su počeli prije oko dva mjeseca, a do danas su radili kod mene oko osam sati. Nadam se da će uskoro biti gotovo - nije baš prezadovoljan Bilić.

Njegov sugrađanin Davor Brebrić sam je sanirao krov još u veljači, jer mu je srušeni dimnjak polupao crijep. Stavio je limeni pokrov, a rekli su mu da će mu refundirati taj trošak.

image
Davor Brebrić, Sisak

Sam je sanirao krov još u veljači, jer mu je srušeni dimnjak polupao crijep. Stavio je limeni pokrov, a rekli su mu da će mu refundirati taj trošak.

- Da sam čekao državu, sve bi mi propalo. Oni su mi pokrpali napuknuća, baš su bili prošli utorak, pa su požbukali, vidi se dobro da mi je kuća puna flastera - kaže Brebrić.

Sanja Smoljan iz Lekenika razočarana je svojim majstorima, toliko su bili loši, kaže, da ih je njezin otac potjerao.

- Ostalo je dosta za popraviti unutarnjih napuknuća, ali ne znam kome se obratiti, kažu i da fasada ide o našem trošku. Radili su nam dimnjak, pa je tata bio nezadovoljan, onda je taj gazda poslao druge majstore, pa je to bilo još gore. Nisu imali ni alat ni potrebni pribor, posuđivali bi od nas kante... Onda im je tata rekao neka odu da ga poštede muke i gubljenja živaca- kaže Sanja Smoljan.

Slično iskustvo ima i Leon Huremović iz Petrinje. I njemu su sanirali unutarnji zid te su mu sazidali dimnjak koji je pukao na dva mjesta:

- Od njih šest jedan nekako govori hrvatski, a bilo ih je od Meksika do Kosova. Još da znaju raditi, ajde, a ovako, kako je to izgledalo, dobro je i ispalo.

Kočnica imovinsko-pravni odnosi, to bi trebale riješiti izmjene zakona

Na popravke šteta kuća sa zelenom naljepnicom, potvrđeno nam je iz Stožera, dosad je investirano oko 24 milijuna kuna, otprilike se za jednu obnovu utroši nešto više od 30.000 kuna. U velikoj, možda 99-postotnoj većini slučajeva se radi o sanaciji dimnjaka, zatim slijedi krpanje pukotina, učvršćivanje krovnih konstrukcije te popravak zabatnih zidova. Obnova zgrada stradalih u potresu se, sukladno Zakonu o obnovi i Programu mjera obnove, provodi temeljem odluka Ministarstva prostornog uređenja koje se zatim prosljeđuju Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu kao provedbenim tijelima.

U Ministarstvu prostornog uređenja nam kažu da su dosad najveći problemi neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno - neprovedeni ostavinski postupci pa na jednoj zemljišnoj čestici bude desetak kuća s oko 30 suvlasnika, poslovni prostori u zgradama koji nikad nisu upisani u zemljišne knjige a postoje, otvoreni slučajevi u kojima se vlasnici spore s državom za imovinu oduzetu u vrijeme bivše države te, dakako, ilegalna gradnja. Upravo zbog toga je izmjenama Zakona o obnovi predviđeno da se objekti obnavljaju bez obzira na imovinsko-pravni status.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:19