ULJANIK

PRIZNANJE PREDSJEDNIKA UPRAVE OTVORILO VRUĆE PITANJE Končar ulaganje uvjetuje gradnjom nekretnina?

U pozivu na dokapitalizaciju nije bilo naznačeno da će se dio zemljišta moći prenamijeniti u turističko i hotelsko područje
 Cropix

Pored sve buke koja se zadnjih dana podigla oko Uljanik Grupe neke su se bitne stvari ipak raščistile, a jedna je od njih posebno zanimljiva i zahtijeva daljnje raščišćavanje.

Naime, predsjednik uprave Uljanika d. d. Gianni Rossanda u HTV-ovoj je emisiji Otvoreno na izravno pitanje ministra gospodarstva Darka Horvata o tome ostaje li Kermas Energy strateškog partnera Danka Končara pri svojoj ponudi i u slučaju da ne dođe do prenamjene dijela zemljišta brodogradilišta odgovorio negativno.

Prostorni plan

“Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?”, pitao je Horvat, a Rossanda je odgovorio: “Ako se promijene prostorni planovi, može se ići s Kermas energijom i ostat će dio brodogradnje. Ako se to ne učini, neće biti brodogradnje. Osim ako netko ima drugog strateškog partnera. U diskusiju se tada uključio istarski župan Valter Flego tvrdeći da ni županija ni Grad Pula nemaju namjeru mijenjati prostorni plan kojim bi se dio zemljišta brodogradilišta prenamijenio u turističke svrhe.

Naknadno je, pak, Flego pozvao radnike da oni predlože kakve prostorne promjene žele te je rekao da će lokalna uprava to realizirati. No, ovdje je iznimno zanimljivo to što predsjednik uprave koja je pozvala sve zainteresirane investitore na dokapitalizaciju, koliko je poznato, u tom pozivu nije jasno naznačio da će se dio zemljišta Uljanika, koje ima koncesiju za brodogradnju, moći prenamijeniti u turističko i hotelsko područje (ako je tome smjeralo pitanje Horvata i odgovor Rossande). Jer, da su drugi investitori znali da će se to zemljište moći prenamijeniti - nakon što zbog obveze smanjivanja kapaciteta brodogradilišta u restrukturiranju jedan dio zemljišta postane “višak” - onda bi možda i drugi poduzetnici vidjeli motiv i računicu za prijavljivanje za dokapitalizaciju i taj projekt.

Povlaštene informacije?

Ovdje se, međutim, postavlja pitanje je li možda netko u ovoj priči imao povlaštene informacije, kao i kako je Rossanda bilo kome mogao kazati da će na tom dijelu zemljišta moći realizirati neki nekretninski projekt ako prije toga nije imao obećanje lokalne politike da će doći do njegove prenamjene. Naime, Valter Flego se kune u sve na svijetu da oni (lokalna politika) nikada nikome nisu ništa obećali. Kako je u Bruxelles, dakle, mogao ići program restrukturiranja koji uključuje prenamjenu tog zemljišta ako lokalna uprava izrijekom kaže da do prenamjene zemljišta neće doći?

Problem je i u tome što javnost još uvijek nije dobila na uvid formalni plan restrukturiranja koji je napravila uprava Uljanika, a Vlada neformalno poslala u Bruxelles, i to zbog toga što se ne slaže s takvim programom. Pitanje je što je zbilja u tom planu točno adresirano po pitanju nekretninskog biznisa, jer se naknadno u javnosti pojavio neslužbeni dokument, non-paper, koji nije dio plana restrukturiranja, a koji detaljnije govori o prenamjeni zemljišta.

Nova odluka

I to s odredbom prema kojoj će država strateškom partneru dati jamstvo da će doći do prenamjene zemljišta te jamstvo za 200 milijuna eura kredita investitoru kojima će on onda kreditirati nekretninski projekt. Eto, sve bi to trebalo razjasniti, na svim razinama, prije negoli Vlada donese bilo kakvu novu odluku. Pogotovo zato što je, prema neslužbenim informacijama, uprava doradila plan restrukturiranja i uputila ga Vladi, pa bi javnost trebala znati što je u tom planu, jer više nema mjesta netransparentnosti, pogotovo kad je u pitanju nekretninski udio u ovom brodograđevnom projektu.

Neslužbene informacije o novom prijedlogu plana restrukturiranja govore da bi strateški partner preuzeo 50 posto umjesto dosadašnjih 40 posto troškova. Pritom su ukupni troškovi restrukturiranja navodno smanjeni s 584 milijuna eura na oko 570 milijuna, što znači da će država umjesto s 352 mil. eura sudjelovati s oko 285 mil. eura. Naravno, upitno je hoće li Vlada i EK prihvatiti takav program, ima li Vlada nekog novog strateškog partnera ili je možda “najčišća” opcija stečaj s restrukturiranjem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:31