Primorac u Washingtonu: ‘Hrvatska brže raste i uspješno kontrolira javni dug‘

U Washingtonu traje godišnje zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Ključne teme i dalje će biti izazovi skromnog gospodarskog rasta i visoka razina državnog duga. HRT donosi razgovor s ministrom financija Markom Primorcem, javlja HRT.

- Rekla bih da riječ koja najbolje opisuje raspoloženje ovdje na jesenskim sastancima u MMF-u i Svjetskoj banci je - oprez, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a novinarka Branka Slavica koja se uživo javila iz Washingtona.

Što to znači za Hrvatsku, o izazovima koje su pred nama, Slavica je razgovarala s ministrom financija Markom Primorcem, koji je u Washingtonu na tim sastancima.

Prognoze za Hrvatsku su dobre i kada je riječ o rastu do kraja ove godine, ali i kada je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u koji je u Hrvatskoj niži od prosjeka eurozone.

- To su posebno dobre vijesti kada se uzmu u kontekstu zbivanja u svim ostalim državama svijeta. Mogu istaknuti kako je ozračje općenito na svim ovim sastancima na kojima smo do sada bili relativno pozitivno, ali uz isticanje kontinuirano i svih negativnih rizika.

Istaknuo je kako je globalna ekonomija pokazala otpornost.

- Stope rasta su relativno očuvane i kako su mjere monetarne politike usmjerene prema snižavanju inflatornih pritisaka također bile konstruktivne i dobre te ujedno nisu narušile poziciju pojedinih država kada je riječ o rastu, rekao je Primorac

Dodao je da kada se govori o globalnom rastu, očekuje se rast od 3,2%.

- Hrvatska će u ovoj godini ostvariti realni rast od 3,6%, a prosjek eurozone je 0,9%. Dakle, rast ćemo nekoliko puta brže od prosjeka eurozone, naglasio je.

Istaknuo je da kada se govori o dugu, situacija je globalno posebno zabrinjavajuća.

- Statistike pokazuju kako je globalni dug u globalnom BDP-u dosegao razinu od oko 94%, a do 2030. godine očekuje se dalje povećanje udjela javnog duga u BDP-u te bi on mogao dosegnuti čak razine od 100% BDP-a globalnog, naveo je.

Hrvatska je tu u posebno dobroj poziciji i u smislu gospodarskog rasta, ali i fiskalne politike.

- Naš javni dug mjeren udjelom u BDP-u pasti će ispod 58% već ove godine, fiskalna pozicija je dobra i stabilna i možemo reći kako je u okruženju koje prije svega karakterizira niska stopa rasta globalno i visok udjel javnog duga u BDP-u, Hrvatska stoji jako dobro, imamo prostora za eventualne reakcije ako to bude potrebno i naši građani u tom kontekstu ne moraju biti zabrinuti, pojasnio je ministar Primorac.

Govorio je i o izazovima - inflacija je obuzdana, recesija je izbjegnuta, ali visoke cijene ostale su visoke posvuda, pa i u Hrvatskoj. Fond nam predviđa inflaciju do kraja ove godine od 4% i tu je došlo do blage korekcije, ali negativnom smjeru.

- Mi imamo dvije stope inflacije koje pratimo, jedno je indeks potrošačkih cijena hrvatski, koji računa naš državni zavod za statistiku. Tu smo prema zadnjim rezultatima imali inflaciju 1,6%, očekujemo prosjek od 3% na razini godine. Ova inflacija koja mjeri harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini EU je nešto viša, kazao je Primorac.

Istaknuo je kako su svi zadovoljni s pozitivnim trendovima u smislu smanjenja inflatornih pritisaka.

- No, kada razgovarate s kolegama na svim sastancima, sve nas zabrinjavaju i dalje visoke cijene pojedinih proizvoda, posebno prehrambenih proizvoda. I sasvim je jasno kako je potrebno i dalje na neki način, i u mjerama fiskalne politike, općenito u politikama vlade, poseban fokus stavljati na najugroženije obitelji, obitelji s najnižim dohocima. I to je ono što smo mi do sada činili, ali činit ćemo i dalje, najavio je.

Europska banka je po treći put korigirala ključnu kamatnu stopu. Upitanj hoće li se to odraziti na poslovanje banaka u Hrvatskoj, hoće li banke u Hrvatskoj shodno tome sniziti kamatnu stopu za hrvatske građane, Primorac je rekao kako preljevanje kamatne stope ECB-a ovisi od države do države, odnosno o strukturi samoga portfelja.

- Mi imamo jedan veliki dio duga koji je praktički fiksiran u smislu kamatne stope. Kd imate kredit s fiksnom kamatnom stopom onda se to naravno ne odražava na kamate koje plaćate bankama. Međutim, očekujemo i dalje smanjenje kamatnih stopa. To će posebno biti i za nove kredite i za kredite koji su denominirani, odnosno koji su iskazani i u koje su građani ušli uz varijabilne kamatne stope, pojasnio je ministar.

Dodao je kako se očekuje da će to utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja.

- Taj ciklus popuštanja kamatnih stopa će trajati vjerojatno prema svim očekivanjima negdje do sredine sljedeće godine. Terminalna stopa kada govorimo o ECB-u bi trebala biti na razinama od oko 2,25 i očekujemo da ćemo se tu negdje, otprilike u smislu popuštanja kamatnih stopa i zaustaviti u ljeto sljedeće godine, naveo je Primorac.

Ministar je odgovorio i na pitanje o bankarskim naknadama koje su vruća tema u Hrvatskoj. Naime, nedavno je obradovao hrvatsku javnost viješću kako će biti ukinute naknade na osnovnim računima za isplate plaća i mirovina, ali sada banke najavljuju cijeli niz poskupljenja kada je riječ o drugim uslugama za njihove klijente.

- Nije to "ali sada". Banke su zapravo čitavu godinu dizale te naknade i najavljivale da će povećavati te naknade i dalje tijekom ove godine. Baš zbog toga je uslijedila reakcija Ministarstva financija prije svega prema Hrvatskoj Narodnoj Banci, a onda i u smislu zakonodavnih izmjena koje ćemo predložiti i koje će stupiti na snagu već sljedeće godine kako bismo situaciju tu, posebno za one naše najugroženije građane, učinili što prihvatljivijom, istaknuo je Primorac, javlja HRT.