Primorac: ‘Hrvatska se može pozicionirati kao jedan od lidera u području farmakogenetike‘

U jutrošnjoj emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovao je prof.dr. Dragan Primorac koji je govorio o važnosti farmakogenetike u kliničkoj praksi i predstavio svoju novu knjigu.

"S obzirom na to što je sve do sada u Hrvatskoj napravljeno po pitanju implementacije personalizirane medicine, posebice farmakogenetike, u kliničku praksu, Hrvatska u kratkom razdoblju može pozicionirati kao jedan od lidera u ovom području. Uvođenje farmakogenetike u svakodnevnu kliničku praksu značajno će doprinijeti optimizaciji lijekova i smanjenju štetnih učinaka lijekova, a knjiga koju smo upravo objavili ima za cilj svakom liječniku, zdravstvenom radniku i pacijentu približiti farmakogenetiku i pojasniti njen golem značaj. Knjiga sadrži sve relevantne informacije koje su lako dostupne, informativne i lako primjenjive, a temeljene na recentnim znanstvenim spoznajama te preporukama međunarodnog Konzorcija za provedbu kliničke farmakogenetike", kazao je Primorac.

Primorac je citirao podatke objavljene u američkom znanstvenom časopisu JAMA koji navode da u SAD-u godišnje više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova ima ozbiljne štetne učinke lijekova, dok njih 106.000 zbog štetnih učinaka lijekova umre. Podatci su još dramatičniji za Europu, gdje se navodi da su štetni učinci lijekova odgovorni za 3.5% svih hospitalizacija kao i za smrt 197.000 osoba, primarno zbog štetnih učinaka lijekova.

Istaknu je da je na pisanju knjige “Farmakogenetika u kliničkoj praksi: Iskustvo s 55 lijekova korištenih u kliničkoj praksi”, uz njega i profesora Hoppnera iz Njemačke u projektu sudjelovalo još 17 stručnjaka iz raznih područja medicinskih znanosti te da je pisanje knjige trajalo gotovo dvije godine. Knjiga objedinjuje najnovije informacije vezano uz farmakogenetska razmatranja nekih od najčešće propisivanih lijekova u svojim indikacijama, prema preporukama međunarodnog Konzorcija za provedbu kliničke farmakogenetike (Engl. Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium (CPIC)), istaknuo je Primorac.

Pojasnio je da, ova knjiga na jednom mjestu, a sukladno najnovijim znanstvenim spoznajama integrira sva raspoloživa znanja kako bi se oblikovale upute za odabir optimalnog - učinkovitog i sigurnog lijeka sukladno genetskom profilu svakog pojedinca. Knjiga je pisana na tri jezika (Hrvatski, Engleski i Njemački), namijenjena je tržištu EU i SAD-a i sadrži do sada najsveobuhvatnije informacije o 55 lijekova, objedinjene na jednom mjestu. Za svaki lijek, osim relevantnih gena odgovornih za učinke, navedene su i indikacija za primjenu i osnovni mehanizmi djelovanja. Osim toga, prikazuju se genetski polimorfizimi važni za analizu, indikacije za genetsko testiranje, preporuke vezano uz prilagodbu terapije rezultatima genske analize, kao i financijska podlogu farmakogenetskog testiranja.

Primorac se zahvalio predsjedniku Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimiru Luetiću, na partnerskom odnosu tijekom realizacije ovog projekta kojem je temeljni cilj da informacija o važnosti farmakogenetike i njenoj kliničkoj implementaciji dođe do svakog liječnika. Svim hrvatskim liječnicima knjiga će biti dostupna putem portala Hrvatske liječničke komore.

Knjigu je recenziralo šestero recenzenata iz Njemačke, SAD-a, Nizozemske i Hrvatske, a jedan od najvećih svjetskih autoriteta iz područja farmakogenomike prof.dr.sc. Ron van Schaik, predsjednik Europskog Konzorcija za provedbu kliničke farmakogenetike, je u svojoj ranijoj recenziji istaknuo: „ Uistinu izvrsna knjiga prof.dr. Dragana Primorca i prof.dr. Wolfganga Höppnera daje nam vrijedne informacije o kliničkoj primjeni farmakogenetike, na jasan i razumljiv način. Specifične preporučene doze lijekova temeljene na genotipu prikazane su preglednim tablicama te čine ovu knjigu neizostavnim priručnikom za svakog zdravstvenog djelatnika koji želi postići optimalnu i sigurnu terapiju za sve svoje pacijente. Knjigu svakako preporučujem čitateljima!“

Krajnji cilj farmakogenetike je shvatiti kako genom determinira djelovanje tj. učinak lijeka i njegove nuspojave istaknuo je Primorac. Naveo je niz kliničkih primjera gdje je danas farmakogenomika duboko ušla u kliničku medicinu uključujući korištenje lijekove važnih za sprječavanje agregacije trombocita, liječenja depresije, povišenih vrijednosti kolesterola, boli, itd. Najnovije spoznaje ističu da je jedan od preduvjeta za učinkovito liječenje depresija farmakogenomsko testiranje. Posljednji rezultati su ukazali na činjenicu da oboljeli od depresije koji se liječe sukladno farmakogenomskim principima imaju 2,5 puta veću šansu za postizanje remisije od onih koji se liječe bez prethodnog farmakogenomskog testiranja.

Na pitanje gdje se farmakogenetsko testiranje može napraviti istaknuo je da se farmakogenetska testiranja već niz godina provode u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, u suradnji s OneOme-om, spin-off tvrtkom američke Klinike Mayo, te u drugim zdravstvenim institucijama poput KBC-a Zagreb i KBC-a Sestre milosrdnice. I HZZO pokriva dio farmakogenetskih testiranja, a golemi iskoraci u molekularnoj medicini te primjeni novih tehnologija omogućili su značajnu redukciju cijene testiranja koja su sada 2.900 kn u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina. Istaknuo je da oni analiziraju 27 gena i više od 100 polimorfizama ključnih za razumijevanje učinaka oko više od 200 različitih lijekova. U slučaju da se u budućnosti otkrije neki novi lijek ili relevantna mutacija odgovorna za terapijsku učinkovitost lijeka, ne treba se ponavljati uzimanje uzorka već se sve može napraviti iz postojećeg uzorka.

Na kraju je naveo da koristeći farmakogenetska testiranja, kliničari mogu odabrati najučinkovitije lijekove, a vjerojatnost nuspojava zadržati na minimumu. Vjerojatnost predoziranja lijekom može se smanjiti, jer se doziranje temelji na genetskoj strukturi pacijenta, a ne samo na njegovoj tjelesnoj težini, dobi, spolu, itd. kao u uobičajenom pristupu. Na kraju je zaključio, farmakogenetika će zasigurno postati dio standardnih razmatranja u korištenju lijekova i Hrvatska ima veliku priliku globalno se snažno pozicionirati i naš zdravstveni sustav učiniti još konkurentnijim.