BITKA ZA MILIJARDE

PRIMJENU VALUTNE KLAUZULE NE MOŽE ODREDITI SUD NEGO ZAKON Otkrivamo kako banke planiraju srušiti presudu za švicarce

Bankari vjeruju da je tvrdnja kako je bilo elemenata da predvide kretanje franka slaba točka presude na kojoj će pokušati poentirati
 Goran Mehkek / CROPIX

Odvjetnici osam banaka koje su nepravomoćno proglašene krivima u slučaju franak jučer su užurbano iščitavali 180 stranica presude suca Radovana Dobronića kako bi u roku od osam dana stigli priložili žalbu koja bi trebala oboriti tvrdnje da su u slučaju kredita u švicarcima radile protuzakonito.

Što će biti njihovi glavni protuargumenti, zasad je teško znati jer je riječ o vrlo složenom predmetu. Ono što je sigurno, kako tvrde, materijala im neće nedostajati.

Dvije točke

- Presuda je napravljena populistički i iz načina na koji je pisana mogu se iščitati dvije poruke: bit će lakše oboriti je u drugostupanjskoj presudi ili neka bude poticaj za nagodbu stranaka u sporu - kaže jedan odvjetnik koji je dobri upoznat s problematikom. U dosadašnjem postupku odvjetnici banaka očito nisu uspjeli impresionirati suca pa ostaje vidjeti hoće li biti uspješniji u pisanju žalbe. Sudeći prema primjedbama koje se mogu čuti na presudu, banke bi se mogle koncentirati na dvije točke: valutnu klauzulu i predviđanje kretanja tečaja franka.

Sudac je bankama naložio da u roku od 60 dana potrošačima ponude promjene ugovora o kreditima, pri čemu glavnica treba biti izražena u kunama po tečaju na dan zaključenja kredita i uz fiksnu kamatu, ali im je ujedno zabranio slično, rizično postupanje ubuduće.

Prema tumačenju više pravnih stručnjaka, to znači ukidanje valutne klauzule koja je zakonom dopuštena. Iako se presuda odnosi samo na kredite u švicarcima, bankari će očito pokušati dokazati da primjenu valutne klauzule, u francima ili nekoj drugoj valuti, ne može definirati sudac nego isključivo zakonodavac.

A članak 22 Zakona o obveznim odnosima glasi: “Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti”.

Znači, upotreba valutne klauzule, koliko god bila osporavana, zakonom je dopuštena.

Kamen spoticanja

Bankama sigurno ide u prilog i presuda mađarskog Vrhovnog suda u slučaju dužnika protiv OTP banke zbog kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

Nakon što je najniži sud presudio u korist dužnika, mađarski Vrhovni sud odlučio je da su ugovori o kreditima sklopljeni s valutnom klauzulom valjani. Proglašenje tih kredita ništavnima, obrazložio je sud, vodilo bi podrivanju pravnog sustava te pravnoj i financijskoj nesigurnosti. Iz ovog je jasno da suci na višim instancama itekako vode računa o tome kakav bi efekt njihove presude imale na sustav u cjelini. Uz to, Europska komisija je krajem lipnja otvorila proces protiv Mađarske jer je vlada te zemlje naknadno uvela zakonske restrikcije za odobravanje kredita u stranoj valuti.

Slaba točka presude na kojoj će banke pokušati poentirati zacijelo će biti i tvrdnja kako je bilo dovoljno elemenata da predvide buduće kretanje švicarskog franka. Već na prvom ročištu u tužbi Udruge Franak protiv osam banaka kao glavni kamen spoticanja ispostavilo se upravo pitanje jesu li to banke mogle predvidjeti. Kada ih je sudac upitao je li pravno gledano divljanje tečaja franka izvanredan, nepredvidiv događaj, odvjetnici banaka su objasnili da su banke subjekti na tržištu te da “nemaju kristalnu kuglu u kojoj bi vidjeli kako će se kretati tečaj”.

U tom smislu, kazali su, eskalacija globalne financijske krize i rast tečaja franka bio je apsolutno neprevidljiv događaj svjetskih razmjera te je neosporna činjenica da ga se nije moglo predvidjeti.

Izjednačavanje valuta

Sudac Dobronić misli upravo suprotno. U presudi kaže da je “blagi do umjereni rast tečaja bio predvidiv već zbog proklamiranog uvođenja eura”. Pritom se poziva na studiju MMF-a iz 1997. godine koja kaže da investitori imaju tendenciju kupovati švicarski franak kada se percipirani rizik povećava.

“Prema tome, odgovornost banaka ne postoji ne stoga što one nisu predvidjele spomenuti izvanredni stupanj aprecijacije od 48 posto, nego stoga što su potrošačima prešutjele ono što su znale ili su trebale znati, a to je da je blagi do umjereni tečaj švicarskog franka bio potupno očekivan”, piše u presudi. Kako će banke obrazložiti (ne)mogućnosti predviđanja kretanja na tržištu, ostaje vidjeti, ali kako podsjeća jedan analitičar, najveće svjetske banke, poput Bank of America, predviđale su početkom 2008. godine da će jedan euro vrijediti 1,55 do 1,60 franaka. U svojim predviđanjima nitko nije davao naznake da će gotovo doći do izjednačavanja vrijednosti dviju valuta.

Posljedice

Bez obzira na argumente koje će banke iznijeti, kao i u slučaju mađarskog Vrhovnog suda, pred sucima drugog stupnja je ipak veća odgovornost: oni ipak moraju voditi više računa o posljedicama njihove presude. A sve upućuje da bi potvrda prvostupanjske presude imala razorne učinke za financijski i pravni sustav zemlje.

Barroso: Dioničari će snositi gubitke banaka

Kako god da završi slučaj “Udruga Franaka protiv osam banaka”, mnogi smatraju da je sudac Dobronić ipak službeno označio početak jedne nove ere za hrvatsko bankarstvo. Iako su krizu dočekale spremne i ,za razliku od prakse u drugim zemljama, hrvatski porezni obveznici nisu morali plaćati njihove sanacije, na kraju su izgubile bitku protiv javnosti. Ubuduće će, očito, morati pokazati neko drugačije lice. Uz to, kontekst u kojem posluju značajno se mijenja. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upravo je najavio da će sljedeći tjedan objaviti prijedlog jedinstvenog mehanizma za restrukturiranje banaka, a trebao bi biti usvojen do proljeća sljedeće godine.

Po novim pravilima, troškove restrukturiranja ili likvidacije banaka koje zapadnu u poteškoće snosit će najprije dioničari, zatim najslabije osigurani vjerovnici, nakon njih vlasnici senior obveznica, a posljednji su na redu štediše, odnosno oni s polozima većim od 100.000 eura. U depozite manje od tog iznosa neće se dirati.

- Moramo postaviti bankovnu uniju na čvrste temelje. To je ključno za povratak povjerenja i rješavanje preostalih slabosti u financijskom sektoru - rekao je Barroso.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:38