Marijana Puljak, supredsjednica stranke Centar, angažirala se u lokalnoj politici prije jedanaest godina, na izborima za gradske kotareve i mjesne odbore. Prvi put u javnosti nastupila je kao aktivist oko izgradnje škole na Pazdigradu, točno 17. 9. 2008. Tada je održana "presica" na kojoj su roditelji djece s Pazdigrada zatražili od gradske vlade da konačno riješe pitanje izgradnje osmoljetke u četvrti na kraju Splita, piše Slobodna Dalmacija.
Od tada do danas, korak po korak, ekipa okupljena oko Marijane Puljak i njenog supruga, polako se pojavila na svim razinama vlasti. Nakon što je ona postala saborska zastupnica, Ivica je izabran za gradonačelnika, a Centar će predvoditi većinu u Gradskom vijeću Splita.
- Ništa ne može nastati preko noći. Primjerice, Syriza u Grčkoj je kroz tri mandata okupljala male stranke oko sebe, a kad su u tome uspjeli, dojam ljudi koji ih nisu pratili bio je da su odjednom napravili "bum", a oni su dugo i strpljivo gradili svoju poziciju, objašnjava Marijana Puljak.
Kako ukupno gledate na lokalne izbore? Je li HDZ pobijedio na razini Hrvatske?
- Ako se broje gradovi, općine i županije, onda jest, međutim, porazom u tri najveća grada, HDZ je izgubio znatna proračunska sredstava. Zagreb, Split i Rijeka imaju proračune kao 539 gradova i općina zajedno, a ukupno ih ima 556. Zato premijer Plenković pokazuje nervozu. Vi možete dobiti izbore u deset sela koja nemaju birača koliko ih živi u samo jednoj gradskoj ulici. Izgubivši Zagreb i Split, HDZ je izgubio oko četrdeset posto sume koja je na raspolaganju lokalnoj upravi i samoupravi.
Koliko vas je bilo angažirano oko splitskih izbora?
- U ogranku stranke Pametno u Splitu bilo je oko sto i deset ljudi, a nakon udruživanja i preimenovanja u Centar otišlo ih je četrdeset. Ipak ih je više ostalo, nego otišlo. Na razini stranke u cijeloj Hrvatskoj bilo je četiristo članova, od kojih nas je napustilo nekih četrdeset, znači, deset posto. U kampanji je baš aktivno sudjelovalo naših tridesetak i Ivoševićevih dvadesetak, negdje oko pedeset ljudi. Bilo je pored toga i dosta simpatizera koji nisu članovi stranke, ali su nam htjeli pomoći. Neki su nam čak bili i promatrači u biračkim odborima.
Prilaze li vam novi članovi?
- Prilaze, jer im je naša pobjeda probudila nadu.
Kako sada razlučiti tko dolazi u Centar zbog golog interesa jer je, recimo, već promijenio ili promijenila par stranaka, a tko s dobrim namjerama? Nikome ne smijete zatvoriti vrata?
- U stranku uvijek primamo ljude na isti način. Kad nam se netko javi s tom namjerom, obavezno s njim popričamo na tu temu. Obično dvoje ljudi s njim ili s njom obavi razgovor. Preispitujemo motive, želimo saznati je li ta osoba ranije bila politički angažirana, a ako jest, zašto je napustila tu stranku, što očekuje od novog političkog angažmana...
Pokušamo, dakle, ljudski razgovarati i poslije, nakon preporuka koje su dobili, krećemo zajednički raditi. Nekad pašemo jedni i drugima pa nastavljamo raditi dalje, a ako nismo "kliknuli", rastajemo se. Dakle, kao i u svakoj drugoj organizaciji, dok su nam ciljevi zajednički skupa smo, kad se to promijeni, kad nekome nešto toliko smeta da to više ne može trpjeti, onda se raziđemo. Ima i nekih koji odu pa se vrate.
Kako je Ivica Puljak postao kandidat za gradonačelnika? Navodno je anketa pokazala da ga puno ljudi zna?
- Anketa je rađena u trenutku kad je Centar već postojao i kad smo se ujedinili sa strankom Dalije Orešković. Bilo je pitanje kako ćemo izaći na izbore i tko je najbolji kandidat, te kako uopće stojimo kao Centar jer ljudima je jako teško prepoznati novo ime, a oni su nas poznavali kao Pametno. Zato smo napravili anketu da sve to propitamo. Ona je pokazala da Ivicu javnost poznaje.
Je li to zato jer kao znanstvenik popularizira fiziku držeći brojna predavanja? Jesu li Splićani birali fizičara, a ne političara?
- Po toj anketi najpoznatije političko ime u splitskoj javnosti bilo je ono Željka Keruma, kojega su znali gotovo svi ispitanici. Iza Keruma sam bila ja, a onda Ivica kojeg je znalo oko osamdeset posto ispitanika. I ne samo da je bio među najpoznatijim političarima, nego je bio najpozitivniji političar. U toj anketi je Kerum, kojeg svi znaju, ispao najnegativniji, a Ivica, kojeg znaju, ali ne toliko kao Keruma - najpozitivniji. To je bio triger koji nam je sugerirao da je to kandidat s kojim moramo ići u igru.
Ispada da su i druga predizborna istraživanja bila vjerodostojna. Ivica Puljak je u svim kombinacijama pobjeđivao u drugom krugu?
- Da. U istraživanju televizije N1 pokazalo se da će u drugom krugu dobiti i kandidata HDZ-a i HGS-a.
Imao je najširi bazen birača iz kojeg je mogao zagrabiti. Svi koji naginju političkom centru i oni oko njega, bili su potencijalni glasači Ivice Puljka?
- Prilikom ujedinjavanja sa Strankom s imenom i prezimenom, tražili smo neko ime koje bi vrlo jasno pokazalo što smo mi. I nakon pustih prijedloga, poput liberalni centar i slično, samo smo u jednom trenutku konstatirali: "Ljudi, pa mi smo politički centar".
Za razliku od imena Pametno, koje zvuči elitistički i pomalo isključivo, to je dobar izbor. Nije svako pametan, to je dar, kao i glazbeni ili neki drugi talent...
- Da, ali i to je ime imalo svoju genezu nastanka zato jer smo nudili neka pametna rješenja i za grad, i za državu. Imenom Centar htjeli smo pokazati da nismo ekstremi, već jedna umjerena stranka građanskog centra. U anketi N1 građane su pitali jesu li politički lijevo ili desno? Trećina se izjasnila kao ljevičari, trećina kao desničari, a trećina kao pobornici političkog centra. Tako je bilo na razini države, a od svih velikih gradova, upravo u Splitu najviše ljudi naginje političkom centru.
To je istina. Od osamostaljenja Hrvatske, gradom su najduže vladale stranke iz političkog centra. Primjerice, HSLS.
- Točno. Split nije ekstreman, a ekstremi koji se pojave su više iznimka, a manje pravilo.
Može li vam odličan splitski rezultat poslužiti kao odskočna daska za druge sredine?
- Rezultati su pokazali buđenje biračkog tijela, i to ne samo u Splitu gdje nam prilazi stvarno puno ljudi. U Rijeci je naš kandidat bio kandidat za zamjenika gradonačelnika i ušao je u drugi krug, u Bjelovaru smo ušli u Gradsko vijeće, u međimurskoj i sisačkoj županiji također; što znači da se ova priča budi na više mjesta u Hrvatskoj.
Može li i kako funkcionirati programska koalicija u Gradskom vijeću Splita?
- Kao stranka smo u kampanji poručivali da smo otvoreni prema svima, osim prema HDZ-u i Kerumu, pa ćemo tako i pokušati raditi. Koalicije "napismeno" vjerojatno neće biti, niti automatskog dizanja ruku, nego će se o svemu pokušati naći zajednički jezik. Svi smo slično govorili u kampanji, živimo u zajedničkom gradu, shvaćamo da se dobro ne gospodari otpadom, i da su problemi Istočna obala, Kopilica, nedovršene ulice...
Postoji li strah da će vam Županija ili državna vlast iz inata zakočiti neke projekte za koje moraju dati zeleno svjetlo? Ako je vjerovati bivšem gradonačelniku Opari, Žnjan je "papirnato" riješen, a radovi mogu početi?
- Naravno da nam uvijek netko može "spustiti rampu", ali vjerujem da to nije u interesu ni Županiji, ni Vladi. Ne bi se oni u tom slučaju inatili s novom gradskom vlašću, nego s građanima Splita. Oni će morati objasniti građanima Splita zašto su na jedan već pripremljeni projekt, stavili veto. Ali ja o tome mogu govoriti samo načelno kao supredsjednica Centra koji ima gradonačelnika i većinu vijećnika od očekivanih osamnaest koji bi ušli u projektnu suradnju. Konkretne odgovore dat će nova izvršna vlast i predstavnička većina.
Je li Žnjan sjajan, ali preskup projekt? Navodno su predviđene garaže iznimno skupe.
- Na Ženevskom jezeru imate podzemne garaže na dva kata; ok, to je Švicarska i teško se s njima uspoređivati. Ono što smo čuli sa strane, izgleda da je šetnica skuplja nego se očekivalo jer je tako isprojektirana. Na novoj gradskoj vlasti i “projektnoj većini”, da je tako nazovem, jest da taj projekt nastave u najboljem smislu te riječi. Ne očekujem da će se ijedna razina vlasti usuditi stopirati jedan ovako važan projekt. Kad se taj projekt završi, pljeskat će se i Županiji, i državi, i gradskoj vlasti.
Kad smo kod toga, kako stoje stvari u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije?
- Vode se razgovori oko stvaranja većine. Ključan je, kako se čini, Domovinski pokret.
Je li moguće da će Županija funkcionirati tako da joj je na čelu bude hadezeovac, a u Skupštini HDZ nema većinu?
- Postoje i tzv. manjinske vlade, od sjednice do sjednice, pa se radi od točke do točke dnevnog reda u interesu građana, što jest teže jer je proces donošenja odluka duži, no možda građani na kraju od toga i profitiraju.
Smeće. Nikako da ga počnemo odvajati. Lećevica je na dugom štapu. Kako se do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom možemo maknuti naprijed?
- Prije svega moramo pod hitno početi proizvoditi manje smeća, odnosno, više ga sortirati. I u tom smislu krenuti u agresivnu kampanju. Na to smo dva mandata u Vijeću upozoravali i "Čistoću" i gradsku vlast, koja nije bila dovoljno ambiciozna da bi to provela. Nije dovoljno polijepiti pet plakata s parolom očistimo svoj grad, nego treba educirati sve na tu temu: od vrtića i škola pa dalje. Mlade smo, mislim, senzibilizirali, no sve drugo je zakazalo.
Nije dovoljno staviti tri - četiri kante različitih boja. Tri su tu faktora važna: "Čistoća", gradska vlast i njeni komunalni redari te sami građani. Ako sva tri stupa ne funkcioniraju zajedno, od tog i takvog sustava nema ništa. Centar kao stranka i na nacionalnoj razini želi brže pomake po tom pitanju jer, nažalost, to nije zadovoljavajuće riješeno u većini jedinica lokalne samouprave. Naši veliki gradovi samo su najuočljiviji dio vrha sante leda.
U Šibeniku i Omišu taj je proces daleko odmakao u odnosu, recimo, na Split i Zagreb. Je li to zato jer je problem odlaganja smeća bitno teže riješiti u velikim sredinama?
- Kad čovjek za nešto hoće, želi naći načina, onda taj problem i riješi, a kad neće, pronaći će izgovor. Ima visokih zgrada i po Parizu pa odvajanje smeća "na čip" svejedno funkcionira. Tehnologije postoje. Nema splitske gradske vlasti koja nije bila u Beču, Ljubljani ili Trevisu vidjeti kako se to radi. Donijeli su sa sobom krpice za žene i muževe, umjesto znanja koje bi ovdje implementirali. Voljela bih da novi gradonačelnik donese gradu najbolje ideje, a ne tek krpice svojoj ženi. Vjerujte mi, imam informacije iz prve ruke.
Ivica Puljak je u kampanji obećao da će mu prvi potez biti temeljito čišćenje Splita? Je li to borba protiv grafita? I bivša se vlast posljednjih mjeseci mandata potrudila u tom smislu, no odmah su se pojavile nove škrabotine?
- Bili smo jednom prilikom u Budimpešti, kad je naša kćer, koja je bila tada u četvrtom razredu osnovne, sa svojih deset godina izgovorila rečenicu: "Koliko su ljudi ovdje civilizirani." Tu riječ nikad do tada nije izgovorila, pa sam je pitala što joj to znači, a ona je rekla da nigdje nije zašarana fasada. I zaista, u starom dijelu Budimpešte nigdje nemate nijedno slovo ispisano na zidu ili pročelju zgrade. Sve je apsolutno čisto jer se nakon što netko nešto zašara, to isti tren i očisti, pa je onoga koji je to napravio stid ponoviti tu rabotu.
U Gentu imate ulicu predviđenu za grafite ali je zato drugdje zabranjeno šarati. Ako ljudi žele crtati, imaju viška energije, odredimo im gdje to smiju raditi, ali neka nam drugo ostave uredno. U našem slučaju nema nikakvog reda u bilo kojem dijelu Hrvatske, jer grafiti osvanu i na kulturnim spomenicima i na novoj zgradi koja još nije ni useljena. I nisu samo grafiti problem. Po Splitu imamo mini deponije. Baca se oko kontejnera stari namještaj i drugi krupni otpad...
... iako je "Čistoća" jasno naznačila da se smeće odvozi određenih dana u mjesecu. I to besplatno!
- Točno. I možete ih i nazvati. Dolaze kući. No, građani to ne znaju i ne prakticiraju.
Nova gradska vlast upravo radi analizu zatečenog stanja?
- Da, to je nekakav "clean start". Objavljena je dokumentacija primopredaje, pa sam uvjerena i u to da će se maksimalna transparentnost moći prakticirati i u svim drugim područjima, od objave računa do strategije Grada.
Je li se razgovaralo o primjeni modela iz Bjelovara prema kojem su svi javni prihodi i rashodi dostupni online?
- Dio tog sustava u Gradu je već implementiran, međutim, nije napunjen pravim podacima. To tek treba napraviti s podacima iz Banovine, a kako bi građani mogli pretraživati sve račune iznad tri milijuna kuna. Koliko znam za sada se prebacuju u sustav samo podaci iz Banovine.
Zašto se ne bi prebacili i računi gradskih tvrtki?
- Vjerujem da će se doći i do toga. Postoji "open data" koncept, a to znači da svi knjigovodstveni i računovodstveni podaci moraju biti na webu i to u strojno čitljivom formatu. To se "digne" na internet, da bi te podatke mogle koristiti tvrtke koje rade mobilne aplikacije, a koje bi bile na korist građanima.
U New Yorku imaju na taj način prikazan raspored obnavljanja šahti, a imaju ih "milijardu". Svatko i u svakom trenutku može znati, kad se i gdje obnavlja neka šahta, što znači da u tom vremenu tuda neće biti prometa. To može imati i Split, ali i drugi hrvatski gradovi.
Neki su u transparentnosti već solidnim koracima odmaknuli naprijed, ali imperativ je da tako bude svugdje gdje se upravlja javnim novcem. Stranka Centar antikorupciju i transparentnost ima kao svoj programski imperativ za sve razine, od najmanje općine do središnje države.
Kad je riječ o Splitu, u našem programu se govorilo o ideji tzv. call centar. Kad građani trebaju zvati bilo koga iz Banovine, okrenut će određeni broj gdje će im se odmah pomoći ili ih prespojiti do onoga tko je nadležan za taj problem. Tom prilikom bi se dobio "tiket" s određenim brojem, tako da bi se na webu odmah znalo da je određeni građanin primljen kod "tog i tog referenta u tom i tom vremenu", a da bi se vidjelo kako je to i za koliko vremena riješeno.
Može li se uštedjeti proračunska sredstva, racionalnije trošiti novac Splićana?
- Stručnjaci koji su nam kao stranci ranije pomagali analizirati proračunske stavke, rekli su nam da se sigurno deset posto proračuna može uštedjeti. Deset posto na milijardu je prilična svota novca koju možete upotrijebiti za neke korisne stvari za grad. Recimo, jedna od stvari koja je meni nevjerojatna je da komunalne tvrtke imaju viškove koje onda oročavaju na bankama. Zadatak komunalne tvrtke nije stvarati viškove, već podizati komunalni standard.
Ako imaju viškove onda im je usluga preskupa ili nije sve pokriveno kako treba. Zašto bi čistač ili čistačica u kvartu čistila ulicu jednom tjedno, ako ih možemo platiti da to čini češće? Iskoristimo pametno te viškove. U konačnici da smo mi na razini grada i države zadovoljni komunalnim i servisnim uslugama, nitko ne bi pitao koliko ljudi radi u tim službama. Kad smo nezadovoljni, pitaš se, koliko vas je tamo, a ulica mi je prljava, kazala je Puljak za Slobodnu Dalmaciju.