Prihvaćeno godišnje Izvješće o provedbi strategije i zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske za 2018. godinu

Saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske u četvrtak je jednoglasno prihvatio godišnje Izvješće o provedbi strategije i zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske za 2018. godinu u kojem se ističe usmjerenost na zaštitu prava i interesa Hrvata izvan domovine.

Tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je da su oni najbolji hrvatski ambasadori te da je suradnja s Hrvatima u Bosni i Hercegovini vanjskopolitički prioritet Hrvatske.

Podsjetio je na projekte na području zdravstva, kulture i obrazovanja kojima se, kako je rekao, unaprjeđuje život naših sunarodnjaka i čuva njihov nacionalni identitet. Istaknuo je kako je za 105 projekata Republika Hrvatska osigurala 24 milijuna kuna te da konstantan rast novca za tu namjenu pokazuje opredijeljenost za zaštitu opstojnosti Hrvata u BiH. Također je govorio o pomoći vojvođanskim Hrvatima. Uz konkretne projekte, Ured je u svakodnevnoj komunikaciji s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i surađuje s resornim institucijama. Odnos s iseljeništvom utemeljen je na međusobnom povjerenju, ocijenio je Milas.

U vezi sa Zakonom o državljanstvu Milas je rekao kako bi se trebalo omogućiti što brže i lakše stjecanje državljanstva potomcima naših iseljenika.

Pohvalio je pokretanje 5. programa HRT-a namijenjenog Hrvatima izvan domovine.

Odbor je razmatrao i amandmane na Zakon o hrvatskom državljanstvu po kojima osoba rođena u inozemstvu čiji je jedan od roditelja u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin stječe hrvatsko državljanstvo ako u roku od pet godina od stupanja na snagu tog zakona podnese zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. Drugim amandmanom predloženo je da se iseljenikom smatra i osoba pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s hrvatskih etničkih prostora u državama u kojima je nekad bilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Predsjednik Odbora Božo Ljubić objasnio je kako se predloženim amandmanom izbjegava neprihvatljivo razbijanje iseljeništva na one koji su se iselili s područja današnje Republike Hrvatske i onih koji su se iselili iz drugih etničkih područja u sklopu država u čijem je sastavu nekad bilo i područje današnje Republike Hrvatske.