U Zakon o kaznenom postupku uvodi se zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude. To znači da će se nepravomoćne presude donesene u prvom stupnju na ponovno suđenje moći vratiti samo jedanput. Kad ukida i vraća presudu na novo suđenje, drugostupanjski sud će morati dati jasnije upute za ponovljeni postupak, primjerice da treba ponovno ispitati svjedoka, zatražiti mišljenje vještaka i slično.
Ako drugostupanjski sud i nakon toga utvrdi da prvostupanjsku presudu treba ukinuti, neće ju vraćati na ponovno suđenje, već će drugostupanjski sud provesti raspravu i sam donijeti presudu. Novost kakva je još prije deset godina ugrađena u parnični postupak u četvrtak će biti predstavljena Vladi. Izmjene će najviše osjetiti suci županijskih sudova i Visokog kaznenog suda koji će nakon drugog ukidanja presude sami morati provesti određene dokaze i presuditi, no najveća kritika dolazi s Vrhovnog suda.
Što se konkretno zamjera Ministarstvu Ivana Malenice suci još ne govore jer su za petak zakazali sjednicu Kaznenog odjela Vrhovnog suda na kojoj će raspraviti prijedlog.
Dobar smjer
- Ministarstvo pravosuđa želi ubrzati procedure s IT tehnologijom, a sad se predlaže i uvođenje mogućnosti rasprave na Visokom kaznenom sudu, no moram vidjeti obrazloženje - kaže sudac i glasnogovornik Visokog kaznenog suda, Marijan Bitanga. Dodaje da je smjer dobar, ali se ograđuje jer tek treba vidjeti konkretna rješenja.
- Nisam siguran da bi rasprava pred našim sudom donijela ubrzanja jer imamo problem prostora - rekao je Bitanga. Dodao je da kod ukidanja odluke nižim sudovima treba dati jasne i precizne naputke u kojem pravcu treba ispraviti pogreške. Prema prijedlogu Ministarstva, sud drugog stupnja neće provoditi u cijelosti raspravu kakva je bila provedena na sudu prvog stupnja, već će izvoditi samo one dokaze koji su mu potrebni za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja na temelju kojega će donijeti svoju presudu.
Primjerice, neće ponovno izvoditi dokaze koji su nesporni. Prema podacima Ministarstva za 2021., kazneni predmeti prvog stupnja na općinskim sudovima rješavaju se 690 dana, u prvom stupnju na županijskim sudovima 453 dana, za rješavanje u drugom stupnju na županijskim sudovima potrebno je 120 dana, na Visokom kaznenom sudu 71 dan, a za rješavanje kaznenog predmeta na Vrhovnom sudu potrebno je 88 dana.
Veliki brojevi
Od 1600 predmeta na Visokom kaznenom sudu, 45 posto je onih na koje se mogu primijeniti predložene izmjene ZKP-a. Duljina postupka gomila i iznose odšteta zbog neosnovanog pritvora koje su lani iznosile više od 8 milijuna kuna. Odvjetnik Anto Nobilo koji je zastupao bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca kaže da je to puno državi, a neosnovano pritvorenim pojedincima premalo. Polančecu se sudilo 12 godina, uništena mu je karijera i ugled da bi na kraju bio oslobođen. Sad traži odštetu u iznosu od 4 milijuna kuna.
O izmjenama ZKP-a Nobilo kaže da je njihova dobra strana to što se postupci neće moći dovijeka vraćati na novo suđenje, a loša to da se presudu, ako u prvom stupnju bude oslobađajuća, a u drugom osuđujuća, više neće moći pobijati.
Profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Zoran Burić, kaže da je praksa višestrukog ukidanja prvostupanjskih presuda raritet kakvog nema u funkcionalnijim pravnim sustavima. Ministarstvu se, napominje, može prigovoriti što ovu izmjenu unosi između prvog i drugog čitanja i što nije do kraja razrađena, ali je riječ o vatrogasnoj mjeri.
- Kod nas se 16 posto odluka ukida i vraća prvostupanjskim sudovima na ponovno suđenje. To su veliki brojevi, a ne postoji svijest koliko je ukidanje odluke teška sankcija za pravni sustav, za sve koji sudjeluju i društvo u cjelini - kaže Burić.