Premijer podnio godišnje izvješće, najavio povećanje minimalne plaće: ‘Iznosit će 500 eura neto‘

Premijer Andrej Plenković podnio je Hrvatskom saboru izvješće o radu njegove Vlade u protekloj godini.

- Govorim o godini u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini i koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a završavamo je s porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije, započeo je svoj govor premijer Plenković.

Podsjetio je i na mjere koje je Vlada poduzela u očuvanju gospodarstva i radnih mjesta. Dodao je da je ovo godina snažnog gospodarskog oporavka, u kojoj je spojen Pelješki most, dovršen Istarski ipsilon, donesena odluka o nabavi borbenih zrakoplova i ukinute vize za SAD.

- Usto, u završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i europodručje. Snažimo položaj Hrvatske u Europi, rekao je premijer Plenković.

- Povrh globalnih izazova moramo sanirati posljedice razornih potresa, koji su prvo pogodili Zagreb i okolicu, a potom i Banovinu, rekao je Plenković pa krenuo na temu plaća.

Povećava se minimalac

- U pet godina prosječna je mirovina narasla za 432 kune te je u kolovozu iznosila 2866 kuna. Mi smo obećali povećanje od 5 posto u četiri godine, a unatoč okolnostima dosad smo je povećali za gotovo 18 posto, rekao je i dodao da ”ni to nije dovoljno”.

Kazao je i da je stopa nezaposlenosti s 13,3 posto pala u kolovozu na 7,3 te da je prosječna plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna, a prvi put je 7000 kuna premašila u veljači ove godine. Premijer je najavio i povećanje minimalnog iznosa plaće.

- Sutra će Vlada donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto, rekao je Plenković.

Govorio je i o ekonomskim pokazateljima. - Nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8,1 posto, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize. Iako smo očekivali rast od 5,2 posto, nakon uspješne turističke sezone koja još traje, i rasta od 16,1 posto u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a od preko 8 posto. Po svim očekivanjima u ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji, kazao je premijer.

Rasterećenje građana

- Sve što smo radili u jednom smjeru, korona nam je okrenula natrag, rekao je ranije premijer i naglasio kako bismo dogodine, da nije bilo covida, bili ispod 60 posto javnog duga u BDP-u.

- Troškovi covida do sada su naime u Hrvatskoj dosegnuli 3,8 milijardi kuna. Na temelju pozitivnih rezultata, vratit ćemo se na pretkriznu godinu. Isplatili smo, 1.4 milijarde kuna poslovnom sektoru. U okviru petog kruga porezne reforme smanjili smo porez na dobit na 10 posto, smanjili stopu porezna na dohodak, oko 150.000 mladih ovog ljeta je dobilo povrat poreza na dohodak. U pet krugova smanjenja rasteretili smo građane i gospodarstvo za deset milijardi kuna. Povećali smo broju učeničkih stipendija, dodijelili 4500 tisuće stipendija, u četiri godine 15.000 stipendija. S 41 milijun kuna nastavljamo poticati naukovanje učenika u obrtima. Konkurentnost gospodarstva ovisi o znanjima i vještinama. Važno nam je da učitelji budu motivirani, a da učenici steknu znanja i vještine te da učvršćuju svoj nacionalni identitet. Radimo na reformi školstva, poboljšavamo status djelatnika, povećali sm plaće od 2017. za više od 20 posto. Zajamčili smo im i status službene osobe. Kritičko mišljenje smo uveli kao predmet, rekao je premijer.

Demografska revitalizacija

- Rodiljne naknade povećat ćemo na 7.600 kuna. Uvodimo i rodiljni dopust za očeve. U izradi su dva važna dokumenta, strategija demografske revitalizacije te nacionalna strategija za mlade. U tijeku je i popis stanovništva, prvi put digitalno, koji je polazište za nove populacijske i druge mjere. Depopulacija nekih područja izazov je, da smanjimo iseljavanje naših mladih.U tijeku je donošenje programa razvoja tih područja. Uz pomoć EU fondova uveli smo područje na četiri regije gdje će slabije razvijeni dijelovi biti bolje pozicionirani. Želimo razviti Banovinu i Dalmatinsku Zagoru, rekao je premijer i nastavio:

- Kultura je bila pogođena tijekom pandemije, osmislili smo posebne programe potpore. Osigurali smo više od 400 milijuna kuna za samostalne umjetnike, organizacije i tvrtke, uključujući medije. Vodili smo računa o kreativnoj industriji, za glazbu, filmove i serije. Suzbijamo govor mržnje. Ugovorili smo 3.5 milijarde kuna za obnovu od potresa. Vlada će obnoviti najuži centar Petrinje. Propagiramo čitanje, 2021. je godina čitanja. Sport je pridonio afirmaciji Hrvatske u svijetu, i ove godine svjedočili smo sjajnim uspjesima sportaša. Hrvatsku razvijamo kao zemlju sporta. Omogućili smo besplatno bavljenje sportom za 150.000 građana. Donijet ćemo Zakon o sportu te poticati amaterski, školski i vrhunski sport, dodao je premijer.

- Pandemija je ukazala na ranjivost globalne ekonomije svih država, poremetila trgovinske tokove, što je pridonijelo zastoju u opskrbi i porastu cijena. EU je tehnološki ovisna o uvozu čipova, elektronike, medicinske zaštitne opreme. Kriza je otvorila raspravu o tehnološkoj suverenosti, rekao je Plenković.

Uvođenje eura

- Prije 15 mjeseci ušli smo u tečajni mehanizam 2, danas smo u završnim pregovorima o uvođenju eura. Građani su u tome na referendumu odlučivali prije ulaska u EU. Sabor je to s jednim suzdržanim glasom potvrdio. Ukazujemo na jasnu razliku između stranaka koje su trideset godina aktivno pridonosile ulasku Hrvatske u EU i onih koje to nisu. Ulazak u eurozonu je važan gospodarstvenicima koji imaju kredite u eurima. Inače, odabrali smo i motive za buduće euro kovanice, a to su šahovnica, geografska karta Hrvatske, Nikola Tesla i glagoljica, rekao je premijer pa iznio detalje o ključnim infrastrukturnim projektima.

- Želimo investirati više nego do sada, posebno u HŽ. Pelješki most će povezati jug Hrvatske, nema suverenističkijeg poteza od tog. Dovršavamo puni profil Istarskog ipsilona, gradi se druga cijev tunela Učka. Izgrađen je most Svilaj, a 450 milijuna kuna uloženo je u Luku Rijeka. Ulaganjem u luke, rive i lukobrane nastavljamo s renesansom. U željeznički sektor ulažemo tri milijarde eura. Pokrenut je i pilot projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza za djecu. Želimo digitalnu transformaciju, brzi internet, unaprjeđenje kvalitetnih usluga i vještina među građanima. Portal e-građani ima 1.5 milijuna korisnika. Želimo razvijati IT sektor koji ima potencijal za rast BDP-a jer je najbrže rastuća industrija. Izloženi smo velikoj konkurenciji i moramo iskoristiti sve prilike.

Naša se globalna prepoznatljivost bazira na našem identitetu. Naša je obveza njegovati nacionalni identitet, povijest, dignitet Domovinskog rata i branitelja koji nas čine ponosnim. Unaprijedili smo zakone, uspostavili veteranske centre za 340 milijuna kuna, nastavili s programom preventivnih sistematskih pregleda, u pet godina stambeno zbrinuli preko 5000 branitelja. Obilježili smo 30 godina bitke za Vukovar, tragamo za 1800 osoba nestalih u Domovinskom ratu, donijeli smo novi Zakon o nestalima, rekao je premijer pa prešao na temu sigurnosti.

Nabava borbenih aviona

Hrvatska je sigurna zemlja. Nastavljamo jačati sve komponente sustava nacionalne sigurnosti. Ispunili smo sve preduvjete za ulazak u Schengen. Hrvatsku granicu nadzire 6.500 policijskih službenika. Prije nekoliko dana dobili smo ulazak RH u program izuzeća viza za SAD. Hrvatska će biti među 11 zemalja čijim će građanima biti omogućen lakši ulaz u SAD.

Jačamo vojsku. Donijeli smo odluku o nabavi 12 zrakoplova. Od Austrije do Grčke nema tako snažnog ratnog zrakoplovstva. Jačamo i hrvatsku vojnu industriju. Zahvaljujem vatrogascima koji su ovog ljeta pomogli Grčkoj, Turskoj i BiH. Osnažili smo naš položaj u EU. Pomažemo BiH, štitimo položaj Hrvata koji moraju biti istinski ravnopravan narod i imati svoje legitimne predstavnike u BiH. Uložili smo snažan prosvjed Srbiji oko netočnosti u udžbenicima u Srbiji. Za mjesec dana Hrvatsku će po prvi puta posjetiti jedan francuski predsjednik. Zaključno, unatoč brojnim problemima i izazovima, kao Vlada nastojimo kormilariti u ova burna vremena. To ćemo raditi i dalje u interesu građana. Pred nama je ključan izazov razvojnog desetljeća Hrvatske, kada imamo više sredstava nego ikada, da nadoknadimo ono što su države radile ranije, zaključio je premijer govor.

Grbin: 'Kao da smo otputovali u Švicarsku'

Od zastupnika se prvi za riječ javio lider SDP-a Peđa Grbin.

- Hvala vam što ste nam omogućili da na sat vremena otputujemo u Švicarsku. Ovo izvješće ne ocrtava život u Hrvatskoj. Od vas sam očekivao odgovore na goruće probleme, a vi ste vješto izbjegli dotaknuti se područja za koje Vlada nema odgovora ili ste davali netočne informacije. Danas, kada je više od 4500 slučajeva zaraze, po mom dubokom uvjerenju sigurnost zdravlja zanima najviše građane. Nije točno, niste unaprijedili kvalitetu zdravstvene usluge. Za vrijeme vaše vlade dogodilo se nešto nezabilježeno i u ratnim vremenima, da su bolnicama obustavljene isporuke lijekova. Pitajte one koji nisu dobili kemoterapiju. Dugovi rastu, reforme nema. Ovo nije reforma, nego razmišljanje kako spasiti sustav od bankrota. Nismo čuli što će biti s bolovanjima? To je nešto o čemu bi trebalo biti spomena u izvješću. Što će biti s participacijom, cijenom dopunskog osiguranja, listama čekanja? Nema najave niti jednog programa. Imali smo program ranog otkrivanja raka, drugi Program plus koji je doveo do smanjenja lista čekanja, to ste ukinuli. Premijer i Beroš prstom ukazuju da su za covid krivi građani koji se ne žele cijepiti. Plenković je tri puta proglasio pobjedu nad koronom. Što mislite kako je to utjecalo na ljude, rekao je Grbin pa nastavio.

- Većina mjera financirana je sredstvima EU, a u Hrvatskoj mjere izostaju. Trebalo je uvesti i psihološku pomoć te edukaciju o cijepljenju. Mi u koroni nismo učinili ništa, imamo stihiju, od prvog trenutka. Ponavljam konkretne prijedloge kako se nositi s virusom. Vezujte mjere uz objektivne kriterije kao i druge zemlje, ljude treba obavještavati na vrijeme... Mi danas ne znamo kako će se nastava odvijati za tjedan dana. Ljudi su iskoristili godišnje odmore, mnogi više nemaju rad od kuće. Kako će osigurati da ostanu na svojim radnim mjestima i uče djecu na nastavi od kuće? Lako je za maturanta, što sa djecom od 7 godina. Djeca bez roditelja nisu sigurna sama u kućama i sigurno neće pohađati nastavu na normalan način. Ovo vrludanje dovodi do nepovjerenja u sustav, rekao je Grbin pa dodao i sljedeće:

'Promovirate korupciju'

- Ako u Znanstvenom savjetu imate ljude čije se poruke kose s našim vrijednostima, onda je vaša dužnost da im se zahvalite na suradnji. Slično je s korupcijom. Odakle vam pravo da govorite o korupciji, kada vaša vlada provodi eutanazija Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Vaša većina u HRT imenuje osobu koja je u direktnom sukobu interesa. Vi promovirate korupciju. Digitalizacija pravosuđa nam pokazuje koliko stvari ne valja. Novinari HRT-a pokazuju koliko uređujete program po svojoj mjeri. To je stvarnost slobode medija. Vaša većina glasala je protiv zaključka koji bi spriječio tužbe protiv novinara. Realnost je još gora kad se dotaknemo siromaštva. Najavili ste povećanje minimalca, ali potrebno je pitati je li to dovoljno kada se suočavamo s golemim porastom cijena.

Minimalac nije tu da bude broj nego da osigura da ljudi koji žive od svog rada mogu osigurati život. Nije ni politika prema radu nedjeljom, gdje se baziramo samo na sektor trgovine. A kako ćemo osigurati adekvatnu plaću onima koji će ipak raditi nedjeljom? Ne govorimo ni o tome da zatvarate obiteljske domove, da će 7000 ljudi ostati bez smještaja i da mi nemamo plan kako ih zbrinuti. Mjere koje ste spomenuli baziraju se na novcima EU. Da bi se taj novac mogao koristiti moramo imati operativne programe, a mi kasnimo s donošenjem takvih programa. Izgubili smo 2021.godinu, a vi o tome ne govorite, kao ni kako ćemo poboljšati kapacitete. Može nama biti na raspolaganju i 100 milijardi eura ako nismo u stanju odraditi svoj dio posla, taj novac dobiti nećemo. Predsjednika EK rekla je paket mjera - porezno rasterećenje, državne subvencije i olakšice građanima i gospodarstvu. Nijednu mjeru niste iskoristili. Blokirali ste na mjesec dana rast cijene goriva, to su kratkoročno mjere.

Niste se dodirnuli INA-e, što će biti s otkupom nakon pravomoćne presude. Što će biti s leasing društvima, tko će građanima vratiti 700 milijuna kuna koje su ukradene? Hrvatskoj je potrebna ozbiljna politika stanovanja koja se neće svesti na ad hoc mjere kao poticane kredite. Pogledajmo uspješne zemlje. Među zadnjima smo u EU. Naši građani čekaju tridesete godine da napuste obiteljski dom jer prije ne mogu, rekao je Grbin.