Deficit hrvatskog proračuna do kraja bi godine, izračunat po pravilima Europske unije, a prema procjenama hrvatskih ekonomskih analitičara mogao iznositi i do 20 milijardi kuna i sigurno je da će Europska komisija Hrvatsku uključiti u proceduru prekomjernog proračunskog deficita (EDP) u kojoj se već nalazi 16 zemalja članica, a samo Estonija i Švedska u njoj nikada nisu bile, dok je devet članica tu proceduru uspješno okončalo.
Od Hrvatske bi se, procjenjuju analitičati moglo tražiti da godišnje uštedi između 1,75 do dvije milijarde kuna, a onaj iznos koji ne može uštedjeti nadomjesti rastom proračunskih prihoda.
Proračunski deficit Hrvatske na kraju kolovoza prema podacima Ministarstva financija iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više nego je planirano i čini 3,8 posto bruto društvenog proračuna. Kako je do kraja godine ostalo još četiri mjeseca, a proračun se slabije puni prvenstveno zbog manjeg prilijeva od poreza na dodanu vrijednost. Rast deficita stoga se ne može izbjeći i do kraja bi godine smatraju ekonomski analitičari mogao doseći 17 milijardi kuna.
Do 20 milijardi kuna, što bi na kraju godine trebalo činiti do 6 posto BDP-a narasti će zato što Hrvatska u deficit državnog proračuna mora uključiti deficite svih javnih poduzeća, ali proračune svih jedinica lokane samouprave i njihovih poduzeća u čemu bitnu stavku čini prezaduženi Zagrebački Holding. Hrvatska će uključivanjem istih ovih stavki morati korigirati i dosadašnji prikaz javnog duga koji bi nakon korekcije trebao iznositi oko 75 posto BDP-a.
Prikazani na ovaj način podaci o dugu i deficitu poziciju hrvatskih javnih financija oslikavaju kao prilično alarmantnu s obzirom da bi kao članica Europske unije trebala poštivati zadane maksimume od 3 posto proračunskog deficita i 60 posto udjela javnog duga u BDP-u. No, zbog dugotrajne recesije iz koje se Europa ne uspjeva izvući gotovo su sve članice EU probile zadana ograničenja.
Uključivanje Hrvatske u proceduru prekomjernog proračunskog deficita podrazumjeva razgovore između hrvatske Vlade i Europske komisije o načinima na koje bi Hrvatska trebala smanjiti proračunski deficit smanjujući rashode, ali i povećavajući prihode, no sama procedura nije strogo propisana i kreira se za svaku zemlju posebno. Načelno, članica s manjim odstupanjima u visini deficita i javnog duga ima više slobode za samostalno kreiranje politike sanacije štete, dok one članice koje dvostruko premašuju zadane maksimume dobiju nešto stroži pristup Komisije. S obzirom da će hrvatski deficit jest dvostruko veći nego je dopušteno, može se očekivati stroži pristup Komisije koja prema dosadašnjem iskustvu u Uniji glasniji pritisak radi na njezine manje članice kroz politiku uskrate sredstava iz fondova ili druge mehanizme kažnjavanja ukoliko se ciljevi ne ispune. No, praksa u EU je pokazala da su zemlje vrlo rijetko kažnjene za neispunjavanje dogovorenog.
U okviru te procedure Hrvatska će morati Komisiji iznijeti plan smanjivanja troškova i povećavanja prihoda, a Komisija će formalno nadgledati ispunjava li Hrvatska taj plan. U pravilu tu je riječ o svim već najavljenim reformama poput smanivanja povlaštenih mirovina, rezanjem troškova za zdravstvo i javnu upravu, ali i o mjerama za privlačenje investicija i rasterećenje godpodarstva.
Prema podacima analitičara u jednoj velikoj hrvatskoj banci hrvatske su javne financije sagledano prema europskoj metodologiji izračuna deficita i javnog duga ograničenja iz Mastrichta premašile još 2010. godine kada je deficit iznosio 5,5 posto, a javni dug 65,4 posto BDP-a u što za te godine nije uračunat samo Zagrebački Holding. Zbog snažne gospodarske krize hrvatski javni dug, prema podacima iz istog izvora rastao je 2010. i 2011. godine za 10 postotnih poena godišnje, dok posljednje dvije godine raste za po pet postotnih poena godišnje.
Hrvatska identična Sloveniji
U Europskom kontekstu stanje hrvatskih javnih financija je loše, ali nije najgore. Usporedivo je sa stanjem u Sloveniji koja primjenjuje EDP zato što im je deficit proračuna lani bio 5,5 posto, a javni dug koji je iznosio 54 posto narasti će do kraja iduće godine zbog toga što je Slovenija dokapitalizirala državne banke i to će se morati uključiti u računicu. Procjena je da bi javni dug Slovenije mogao do kraja iduće godien narasti na 75 posto BDP-a, što je vrlo slično stanju u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....