Poruke čelnika devet mediteranskih država članica EU sa summita u Splitu odražavaju ne samo stavove nego i zajedničke interese tih država, koji su u velikoj mjeri u skladu s interesima cijele Europske unije. Iako se radi o tek devet država članica, s obzirom na to da su među njima Francuska, Italija i Španjolska, one predstavljaju gotovo polovinu stanovništva Europske unije.
Zato su ti stavovi u velikoj mjeri i najava kakav će stav te zemlje imati na važnom summitu EU koji se sljedećeg tjedna održava u Bruxellesu. Dok su poruke o ilegalnim migracijama, proširenju EU, potpori Ukrajini i jačanju europske konkurentnosti slične stavovima cijele EU, ono gdje je najveća razlika među devet mediteranskih država i bogatih sjeverozapadnih zemalja EU jest višegodišnji financijski okvir o kojem se pregovara uz vremenski pritisak jer je zadani cilj dogovor postići do kraja godine.
Većina zemalja Mediterana veliki su korisnici kohezijskih sredstava i sredstava za poljoprivredu, pa se protive smanjenju novca iz proračuna EU za ova područja. Ali s druge će strane na summitu biti Njemačka, Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i druge, koje su veliki neto uplatitelji u proračun, a koje traže smanjenje višegodišnjeg proračuna. Zato će sljedeći summit u Bruxellesu biti test o tome koliko su lideri EU blizu konačnom dogovoru. Ne samo formalni dio summita u Splitu nego i mogućnost brojnih bilateralnih sastanaka lidera tih zemalja poslužili su kao priprema za summit u Bruxellesu. Uz lidere devet država u Splitu su bili i čelnici dviju institucija EU, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Njih dvoje najviše i rade na postizanju kompromisa oko zajedničkog proračuna.
Važne za cijelu EU su i poruke sa summita o ilegalnim migracijama jer je upravo područje Mediterana glavni pravac kojim u EU dolazi najveći broj ilegalnih migranata. Stav Bruxellesa o tom pitanju iznijela je povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, koja je ponovila da treba ubrzati povratak ilegalnih migranata kojima nije odobren boravak u EU, a s druge strane prednost dati zakonitim migracijama. Ona, kao povjerenica za Mediteran, oko upravljanja migracijama surađuje i s partnerima iz zemalja južnog Mediterana, odnosno sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
- Učinkovita zaštita vanjskih granica EU zajednička je odgovornost i ključna je za održavanje vjerodostojne i održive migracijske politike i politike azila. Ovogodišnji ljetni događaji u Ceuti naglasili su potrebu za jedinstvenim odgovorom EU utemeljenim na solidarnosti na iznenadan pritisak velikih razmjera na bilo kojem dijelu vanjskih granica Unije. U tom kontekstu podsjećamo da je zaštita vanjskih granica Unije zajednička europska odgovornost te da se europska solidarnost mora jednako primjenjivati na svim dijelovima tih granica - poručili su putem deklaracije sa summita u Splitu čelnici devet mediteranskih članica, a to je zapravo i stav cijele Europske unije.
U Splitu se okuplja politička elita južne Europe
Važne su bile i poruke o proširenju. O pripremama EU za proširenje dan prije summita Europska komisija je usvojila izvješće s preporukama kako taj proces učiniti korisnim i za kandidate i za sadašnje članice EU te kako osigurati da se EU proširenjem i ojača.
- Ponovo potvrđujemo da je proširenje EU geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet te da je budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u Europskoj uniji. Pozdravljamo napredak u procesu proširenja. Podupiremo pristupni proces utemeljen na zaslugama, koji počiva na temeljnim reformama, vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU - poručili su sa summita u Splitu.
Ova zadnja poruka poslana je Srbiji, koja je jedina zemlja kandidatkinja za članstvo (osim Turske, koja ionako ima zamrznute pristupne pregovore s EU) koja nije uskladila stavove prema Rusiji s Europskom unijom i nije joj uvela sankcije.
Poruka koja je poslana Srbiji, a djelomično i Crnoj Gori i dijelu BiH, iako nisu imenovane, jest i ona o nužnosti prestanka veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida.
- Vjerodostojan napredak prema članstvu zahtijeva da svaka zemlja kandidatkinja pokaže trajno poštovanje temeljnih vrijednosti Unije, uključujući istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida - stoji u deklaraciji sa summita u Splitu.
Europska komisija stalno upozorava na to da u Europi nema mjesta negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, ali ne poduzima ništa prema onima koji upravo to čine. No masovno veličanje lika i djela zločinca Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, odavanje vojnih i državnih počasti u Srbiji, veličanje Mladića i u entitetu Republika Srpska u BiH te djelomično u nekim prosrpskim krugovima u Crnoj Gori, značajno su promijenili raspoloženje u Bruxellesu, gdje su sada ozbiljnije počeli postavljati crvene crte za takvo ponašanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....