PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA 'Odluka o tužbi koju je podnio Karamarko neće ni pomoći ni odmoći premijeru Plenkoviću niti ikom drugom'

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u petak je, obrazlažući usvajanje ustavne tužbe bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, ustvrdio da upravni sudovi nisu odgovorili na njegove prigovore o zaključku Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju "savjetnica" zbog kojega je Karamarko otišao s političkih dužnosti, čime su mu povrijedili ustavna prava.

Nakon što je detaljno obrazložio nekoliko posljednjih ustavnosudskih odluka Šeparović je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao da je laičkim riječima Karamarkov slučaj vraćen na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja.

Sudovi time nisu izvršili svoju ulogu nadzora nad zakonitosti akata upravnih tijela, u ovom slučaju Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa, čijom se odlukom Ustavni sud nije bavio.

"Odlukom Povjerenstva se nismo bavili. Nismo ju propitivali, nego smo propitivali prigovore koje je podnositelj iznio, a nije dobio odgovor", kazao je Šeparović. Dodao je da su upravni sudovi to bili dužni učiniti prije Ustavnog suda, koji "dolazi na kraju".

Šeparović je odbacio i medijska nagađanja da će odluka u Karamarkovu slučaju pomoći premijeru Andreju Plenkoviću.

Odluka o Karamarku neće pomoći ni odmoći premijeru Plenkoviću

"Odluka neće pomoći ni odmoći Plenkoviću, ali ni nikom drugom. Svaki dužnosnik ima pravo na pravičan postupak i da se u njegovom slučaju donese zakonita odluka. Ne samo da nismo doveli u pitanje načela djelovanja Povjerenstva, nego smo ih afirmirali", kazao je Šeparović, ističući da ovlasti Povjerenstva nikada nisu dovedene u pitanje.

"Povjerenstvom se nismo bavili s njim se trebaju baviti upravni sudovi koji nisu dobro izvršili ulogu sudske kontrole", zaključio je Šeparović.

Od 13 sudaca 10 sudaca glasalo je za ovu odluku, 3 suca bila su protiv.

Bruno Konjević / CROPIX

Miroslav Šeparović

Na konferenciji za novinare Šeparović je obrazložio i odluku zbog koje će vukovarski Srbi ostvarivati veća prava na uporabu jezika i pisma, a riječ je o statutarnim odlukama grada Vukovara, među kojima su neki članci sada ukinuti.

Tako je primjerice ukinuta statutarna odredba u dijelu koji se odnosi na prava srpskih vijećnika u Gradskom vijeću pa im se materijali za rad na srpskom jeziku i ćirilici moraju osigurati i na usmeni, a ne samo pismeni zahtjev kao ranije. Isto je i s dostavom prijepisa pojedinog predmeta, propisa, akta ili isprava.

Vukovarsko Gradsko vijeće u listopadu mora donijeti odluke o pravima srpske manjine

Istovremeno Ustavni sud nije prihvatio zahtjev u odnosu na odredbe statutarne odluke kojom je propisano da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Vukovara "osiguravaju kad se steknu uvjeti".

Šeparović je kazao da Ustavni sud zabrinjava što gradsko vijeće nije donijelo odluke o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine. Stoga im je Ustavni sud naredio da u listopadu postupe po vlastitom statutu i zakonu i donesu odluke i o tome obavijeste sud.

"U listopadu moraju vidjeti koja od prava individualnih i kolektivnih, s obzirom na dostignuti stupanj snošljivosti i dijaloga, se mogu proširiti i o tome donijeti odluku. Ako Ustavni sud bude smatrao da to nije u skladu s Ustavnim zakonom zadržao si je mogućnost da je ukine", kazao je Šeparović.

Bruno Konjevć / CROPIX

Miroslav Šeparović

Iako to nije izrijekom navedeno na novinarsko pitanje je potvrdio da je među tim odlukama i ona o ćiriličnim natpisima u Vukovaru.

Osvrnuo se i na nekoliko slučajeva koje je nazvao "medijskim predmetima", a odnose se na pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno u demokratskom društvu, što su nužni utvrditi sudovi u pojedinačnim slučajevima, rekao je Šeparović, dodajući da sloboda medija predstavlja jedan od temelja svakog demokratskog društva.

Tužba protiv prof. Miličića

Šeparović je kasnije odgovarao i na pitanja novinara.

- Možete li komentirati tužbu protiv profesora Vjekoslava Miličića, kojeg ste tužili u kaznenom postupku i u parnici. Profesor je nepravomoćno bio osuđen u kaznenom postupku na 50.000 kuna kazne. Ne čini vam se da je taj potez oštro odudara od načela koja ste iznijeli o odlukama koji se tiču medija? - bilo je pitanje novinarke.

- Ne, smatram da predsjednik Ustavnog suda ima pravo na zaštitu. Tužio sam ga jer je krivotvorio moj doktorat. Osuđen je na novčanu kaznu i naknada štetu, ako ja dobijem išta od tog novaca donirat ću ga djeci s posebnim potrebama. Ja imam pravo na zaštitu kao i svaki drugi građanin.

Ali vi niste kao svaki drugi građanin, vi ste na moćnoj funkciji?

- Nije baš tako moćna - rekao je Šeparović.

U redu, ali u ovoj presudi je puno važniji taj efekt na javnost koji se njom postiže.

- Ne nitko nema pravo klevetu u javnom prostoru. Da je uvaženi profesor citirao moj doktorat do kraja, ja to ne bih potezao., No, on je krivotvorio moj doktorat i izbacio svakog autora, fusnote u kojima sam citirao autore. Sad bih ja trebao dopustiti da netko blati moj dugogodišnji rad jer sam javna osoba. Kad je imao hrabrosti to napisati, onda se morao suočiti s činjenicom da ga netko može i tužiti. To je dokaz moje moći, da - ironičan je bio Šeparović.