Nakon tri uzastopne situacije u kojima je stala uz bok Vlade, predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović oglasila se jučer priopćenjem i ponovno se svrstala u red najžešćih kritičara premijera Andreja Plenkovića i njegova tima. Povod za paljbu po Vladi bilo je nezadovoljstvo Udruge Blokirani mjerama koje Vlada poduzima kako bi riješila njihov problem.
U Vladi se nisu previše uzrujali zbog prozivki s Pantovčaka, tim prije što su navikli na njih i doživljavaju ih kao predsjedničinu predizbornu kampanju. Odlučili su reagirati, ali umjereno jer premijer Plenković ne želi otvarati još jednu frontu, pa je pala odluka da predsjednici odgovori uvijek umjereni ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Tim prije što je predsjednica upravo njega izravno prozvala.
“Problem blokada računa i ovrha hrvatskih državljana već je više godina jedan od najvećih u Hrvatskoj. Riječ je o više od tristo tisuća blokiranih, s vrlo teškim posljedicama za brojne obitelji, što se vrlo negativno odražava i na naše demografsko stanje koje se iz dana u dan pogoršava, uz ostalo i zbog toga što mnogi rješenje blokada i ovrha računa vide u odlasku iz Hrvatske. Unatoč tomu, cjelovito rješenje neprestano se odgađa”, napisala je predsjednica, navodeći kako na ovaj problem upozorava od početka svog mandata.
Bolji položaj
Podsjetila je i kako je u lipnju prošle godine s Udrugom Blokirani organizirala okrugli stol “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran”, a 7. ožujka primila je predstavnike te udruge i ministru Bošnjakoviću predala prijedlog njihovih mjera. Vladu i resorno Ministarstvo optužila je da ne rješavaju problem.
- Na to mogu samo reći kako nije točno da ništa nije napravljeno. Prošle je godine izmijenjen Ovršni zakon. Više se ne može prodati nekretnina zbog duga manjeg od 20.000 kuna. Donesen je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima, radimo na donošenju novog Ovršnog zakona, a predstavljene su i mjere kojima bi se trebala relaksirati situacija i olakšati položaj blokiranih građana - rekao je ministar Bošnjaković.
Nezadovoljni
Pritom je naglasio da se nikome ne blokiraju sva sredstva, podsjetio kako postoje zaštićeni računi i iznio podatak prema kojemu je lani promet na zaštićenim računima iznosio 5,3 milijarde kuna.
“Udruga Blokirani ponovno mi se obratila 26. ožujka kako bi izrazili veliko nezadovoljstvo tajnikom Josipom Salapićem, voditeljem radne skupine za izradu nacrta prijedloga Ovršnog zakona. Obaviješteni su da njihov prijedlog još nije zaprimljen, pa se samim time i ne razmatra. Isto tako, izrazito su nezadovoljni najavljenim prijedlogom Vlade o ‘prisilnom stečaju’, koji bi po službenoj dužnosti provodila Fina nad dužnicima s dugom do 20.000 kuna, a kojim se predviđa i prisilna ovrha nekretnina”, piše predsjednica i prenosi stav Blokiranih prema kojemu se opstruira rješenje njihova problema, uz ostalo spregom struktura unutar državne administracije i financijskih institucija, javnih bilježnika, odvjetnika i agencija za naplatu potraživanja, i to samo kako bi se što dulje financijski iscrpljivalo dužnike. Predsjednica Grabar-Kitarović na kraju predlaže da se Udrugu Blokirani uvrsti u radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga Ovršnog zakona.
Bošnjaković, međutim, demantira i ove navode iz otvorenog pisma predsjednice države te podsjeća kako su predstavnici Udruge Blokirani bili imenovani u radnu skupinu za Ovršni zakon, ali su nakon prvog sastanka, na kojem se govorilo tek o tome kako će funkcionirati radna skupina, iz nje izašli. Bošnjaković kaže da ih se, unatoč tome, redovito poziva na radne sastanke, ali se na njih ne odazivaju.
Nove mjere
Ministar ističe i kako se neće odustati od mjera koje bi trebale biti izlaz za oko 100.000 blokiranih, pa ni od pokretanja osobnog stečaja po službenoj dužnosti ako dug ne prelazi 20.000 kuna. Osim ove mjere, Vlada predviđa otpis duga koji bi maksimalno iznosio visinu prosječne plaće. Dio bi oprostila država, a teleoperatere, banke i druge bi se na taj korak motiviralo poreznim olakšicama.
Bošnjaković poručuje da će, unatoč pritiscima i prozivkama kojima se pridružuje i predsjednica Grabar-Kitarović, voditi računa o tome da sustav bude efikasan te da se ne pošalje poruka koja bi ohrabrila neplaćanje.
Teme na kojima su se “dva brda” složila
Jučerašnji rafal s Pantovčaka po Markovu trgu došao je nakon što je predsjednica države upala u kratki niz političkih situacija u kojima se priklonila politici Andreja Plenkovića. Tako je nakon povratka iz Latinske Amerike podržala ratifikaciju Istanbulske konvencije, a zatim je podržala kupnju polovnih borbenih zrakoplova od Izraela. Najvažnije u nizu je što je stavila supotpis na protjerivanje jednog ruskog diplomata. Ta je situacija predsjednici posebno neugodna jer je uslijedila nekoliko dana nakon što se pohvalila kako je među prvima Vladimiru Putinu čestitala na još jednom mandatu na čelu Rusije i pozvala ga u posjet Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....