Predivan hrvatski otok je bez korone, zadesio ih je baby boom, a sada svima nude jedinstvenu priliku

Ma ne samo što su još uvijek korona free, što ove godine imaju baby boom i iza sebe odličnu turističku sezonu, Lastovo u posljednja dva mjeseca bilježi i interes nekoliko obitelji s djecom koje bi se rado na tom škoju naselile. Ma ne samo obitelji, ima i nekoliko poduzetnika zainteresiranih da na ovom otoku, od Splita udaljenom nekoliko sati trajektne vožnje, počnu razvijati biznis. Priču nam potvrđuje 26-godišnji don Tonći Ante Prizmić, čiji dolazak na otok, u njegovu prvu župu, taman koincidira s ovom zanimljivom pojavom. Jer u trenucima u kojima mladost trči vani, u pravcu Njemačke, Švedske, Irske, a starost žali što im godine otežava odlazak trbuhom za kruhom, ovakva vijest pada kao melem na ranu, piše Slobodna Dalmacija.

A znate zašto žele doći na Lastovo? Zato što Crkva na ovom otoku i nadalje daje u najam poljoprivredno zemljište za deset lipa po metru četvornom. Uz uvjet boravka na ovom škoju. Slobodna Dalmacija je prva o tome pisala još prije nekoliko godina, a kako se tekst i ova dobra priča vrte i dalje među ljudima, u novom (ne)normalnom neki su to uočili kao ulaznicu za bolje sutra. I evo ga, Lastovo je hit. A hit je i crkvenih milijun kvadrata zemlje, zbir brojnih lastovskih polja, plodnog tla koje se nudi po cijeni najma gotovo pa iz rubrike vjerovali ili ne.

- Slažem se, Lastovo je hit. I tako sam ugodno iznenađen što me dolazak u moju prvu župu prati s tako dobrim pričama. Prvo me zvala jedna obitelj iz Imotskog i kaže mi čovjek, bili smo na Lastovu na odmoru. Kada smo vidili tu lipotu, toliko smo se zaljubili da bi se rado preselili kod vas i bavili se poljoprivredom. A čitali smo da nudite zemljište po deset lipa za metar četvorni. Ja mu kažem, jest, točno ste čuli. I pitam ga zna li koliko smo daleko od kopna i kakve su nam linije. A on meni da znade sve, ali da su ozbiljni. Problem je jedino što je na otoku zbog neraščišćenih imovinskopravnih odnosa teško kupiti ili unajmiti kuću. A kuća ima jako puno. Ali imaju oni rješenje i za to, kažu da bi za prvu ruku na zemlju stavili kontejner. Ja im reko onda, pa dođi, mili brate - veli don Tonći.

Tako je bilo i s drugima koji su mu se javljali, mahom mladim obiteljima koje žive na području Kaštela, Splita, Dubrovnika, čak i iz Zagreba. Uslijedilo je i nekoliko poziva onih koji bi se na crkvenom zemljištu bavili uzgojem lavande, eteričnih biljaka, proizvodili ulja, otvorili zdravu ljekarnu. Don Tonći je svima otvorio vrata, s velikom srećom što se na otoku s kojeg se mladost mora seliti na kopno kako bi nastavila školovanje, želi naseliti nova mladost. Prostora imaju, Lastovo na svoja 46 zelena oka, 46 svojih polja, ima puno crkvenih čestica na kojima se mnogo toga može uzgajati.

- Sretni smo da nam se javljaju i žele doći. Dapače, zemljišta imamo i bilo bi na drago da ga još više ljudi uzme u najam. Cijena nije komercijalna jer smo željeli ljudima pružiti priliku da obrađuju zemlju. Započelo je uz blagoslov biskupa, a kako sada čekamo novoga, odmah ćemo ga upoznati s ovom plemenitom idejom. Imamo vinograda, pašnjaka, polja, šume, različitih veličina. Problem je što nisu u komadu, neke su zemlje udaljene jedna do druge po 20, 50 metara i više. Ali uvijek se može dogovoriti najam i s nekim od vlasnika, pa da se napravi okrupnjavanje. Kako ne bi bio za dolazak, ovaj je otok predivan. Istina je, malo smo dalje od kopna; da bi se došlo do Splita, ujutro se moraš dignuti u tri sata kako bi uhvatio prugu. Ali ima i to svojih čari - kaže don Tonći.

Don Tonći je veseljak, i na cijelom otoku, kako u šali voli reći, jedina duhovna vlast. Nakon Dubrovnika u kojemu je rođen i svećeničkog puta kojim je krenuo, sa zaređenjem je godinu dana bio kapelan u sv. Petra u Dubrovniku, na Boninovu. A onda je dobio svoju prvu župu, Sv. Kuzma i Damjana na Lastovu. Ispočetka mu je to bio mali šok, no vrlo brzo se prilagodio, nije mu dugo trebalo. Sam sebi kuha, pere, pegla, veli kako te život nauči svemu. A što misli o ljudima? Kaže kako su vrlo otvoreni, plemeniti, netipični otočani. I jako vezani jedni za druge. Jedan otok, 760 stanovnika, zapravo kao jedna velika obitelj koja brine o svojim članovima.

- I zato me interes onih koji bi željeli doći ovdje tako ugodno iznenadio. Otvoreno sam im pokazao što imamo, čestica od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kvadrata, vinograda koji samo čekaju vrijednu ruku, vrtala s gustirnama, šuma. Rekao sam im kako nema problema ni s navodnjavanjem, rosa i priroda ovdje sve same odrade. Zemlje ima puno, a u najam je uzimaju i domaći s Lastova. To je plodno, meko, dobro tlo koje rađa odlično. Ruke su nam otvorene, nudimo dobrodošlicu, dođite - veli don Tonći, piše Slobodna Dalmacija.