Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je u petak da su izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića, u kojima se dotakao Roma i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, sporne zbog širenje stereotipa i predrasuda prema Romima.
Milanovićeve izjave o Romima i Kajtaziju nemaju značajke govora mržnje u kaznenopravnom smislu niti su u pravnom smislu diskriminatorne, no one predstavljaju širenje stereotipa i predrasuda prema Romima, ustvrdila je pučka pravobraniteljica u priopćenju.
Sporno je upravo sterotipiziranje Roma, ističe pravobraniteljica referirajući se na Milanovićevu jučerašnju izjavu da je klima-uređaj, koji ne hladi, bolje prodati Romima koji će napravit profit na tome jer su vrlo spretni u tim stvarima.
Šimonović Einwalter reagirala je i na današnju poruku saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju da se ‘‘ide okupati". "U moru, da ne ispadne da vrijeđam‘‘, rekao je predsjednik te dodao da bi trebalo ‘‘prokopati koliko je on stvarno Rom‘‘.
"Takav diskurs, posebno kada je riječ o javnim dužnosnicima, osobama s najvišim ovlastima i odgovornostima, ali i publicitetom, može potaknuti i širiti predrasude, stereotipe i netrpeljivost pa ga je potrebno izbjegavati i od njega se ustručavati", ističe pučka pravobraniteljica.
Podsjeća pritom da "sloboda izražavanja kod najviših dužnosnika nije samo pravo i privilegij, već nosi i obveze".
Upozorava da širenje predrasuda i stereotipa može voditi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
Pučka pravobraniteljica istaknula je i preporuke Europske mreže tijela za jednakost iz 2019., koje pozivaju da se vodi računa o tome da javna obraćanja ne obuhvaćaju poruke koje su diskriminatorne, koje pridonose stigmatizaciji pojedinca ili skupine osoba ili bi mogle predstavljati govor mržnje.
"Odgovornost je na svima da svojim ponašanjem i izjavama promijenimo društvenu svijest i prisutne stereotipe prema Romima, da ne stereotipiziramo i ne diskriminiramo, već da Rome uključimo i prihvatimo kao ravnopravne‘‘, naglasila je Šimonović Einwalter
Podsjetila je i na istraživanje iz 2016. godine koje je pokazalo da su pripadnici romske nacionalne manjine u značajnoj mjeri izloženi stereotipima i predrasudama. U njemu se čak 48 posto ispitanika složilo s izjavom da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, a visokih 27 posto ih misli da bi Romi zaposleni u uslužnim djelatnostima odbili klijente.
‘‘Povećan je broj romske djece sa završenom osnovnom i srednjom školom, povećava se broj studenata Roma. Istovremeno, još su uvijek Romi u svim ključnim segmentima – od obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja do zdravlja, značajno ispod razine životnih prilika ostale populacije‘‘, upozorava pravobraniteljica.