Pravni fakultet u Zagrebu odlučio se riješiti vječnih studenata, pa je u srpnju 2023. donesena odluka kojom se ograničilo maksimalno trajanje studiranja. Zbog toga je dio studenata koji su dotad razvlačili studij polaganje ispita stavio u prvi plan i konačno diplomirao, dok su se drugi, a govorimo o više stotina studenata, tijekom ove godine suočili s gubitkom prava studiranja.
Izvanredni studenti koji nisu imali priliku položiti ispite koji su im preostali i diplomirati, smatraju da su zakinuti te da fakultet koji studente uči pravu u praksi to isto pravo ne primjenjuje, nego ga grubo krši jer retroaktivno primjenjuje zakone. Studenti kojima je rok za završetak studija istekao krajem veljače ove godine, njih nešto manje od 350, već su se pomirili sa situacijom ili su se prebacili na neki drugi fakultet. Oni su se tijekom prve polovice godine obraćali dekanu, Rektoratu, studentskoj pravobraniteljici i Sveučilišnom zboru, ali su redom dobili odbijenice.
Izvanredni studenti kojima je kasnije istekao rok također su kucali na ista vrata, no čini se da im ovaj put vrata Sveučilišta u Zagrebu nisu ostala zatvorena. Rektor Stjepan Lakušić na naš je upit o sudbini izvanrednih studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu odgovorio kako je u cijelosti upoznat s predmetom, ali je odgodio odgovor do idućeg tjedna jer je slučaj na "detaljnoj analizi i pravnom tumačenju kod Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu".
Iz izvora na Sveučilištu koji su željeli ostati neimenovani dobili smo informacije, ali i neke dopise na uvid, iz kojih proizlazi da se Sveučilište ozbiljno uključilo u slučaj gubitka prava studiranja izvanrednih studenata na Pravnom fakultetu, dok izvor s Pravnog fakulteta, koji je također želio ostati neimenovan, tvrdi da nema nikakvih nepravilnosti, niti su izvanredni studenti na Pravu slučaj, nego je u pozadini borba za poziciju rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Procedura izbora rektora već je počela, formirano je izborno povjerenstvo, a do kraja mjeseca kandidati trebaju istaknuti kandidature. Aktualni rektor Lakušić ima pravo ponovne kandidature, a kao jedini protukandidat zasad se spominje dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić.
Kada je riječ o izvanrednim studentima, Pravni fakultet u Zagrebu je iskoristio priliku koju je ponudio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine. Taj je zakon propisao maksimalni vremenski okvir za studiranje u dvostrukom trajanju predviđenog studija, pri čemu vremenski okvir jednako vrijedi za redovne i izvanredne studente. Na temelju zakonske norme, koja ograničava vrijeme studiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u srpnju 2023. donesena je Odluka o roku za završetak integriranog, preddiplomskih i diplomskih studijskih programa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za studente upisane prije akademske godine 2022./2023.
Odluka je, kako nam je rekla Mirela Krešić, prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe koja vodi cijeli proces, donesena na sjednici Fakultetskog vijeća u srpnju 2023. godine, i to jednoglasno i uz pristanak svih prisutnih studentskih predstavnika.
- Prije donošenja odluke provedeno je savjetovanje sa Studentskim zborom Pravnog fakulteta, koji nije imao primjedbi na predloženi sadržaj. Poticaj za donošenje odluke jest činjenica da je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) propisano najdulje trajanje studija za studente upisane nakon stupanja na snagu zakona. Nadležno Ministarstvo potvrdilo je u studenome 2022. da se pravila o dvostrukom trajanju studija jednako primjenjuju na redovne i izvanredne studente. Istodobno je jasno istaknuto da studenti upisani prije stupanja na snagu zakona imaju pravo završiti studij prema propisima koji su vrijedili u vrijeme njihova upisa - izjavila je prodekanica Krešić.
Odbacuje, međutim, da je posrijedi retroaktivna primjena propisa kako to tvrde studenti koji su izgubili pravo studiranja.
- Nije riječ o retroaktivnoj primjeni propisa jer prije važeći zakonski i podzakonski propisi omogućuju visokim učilištima određivanje rokova za završetak studija. Temeljem tih propisa, sveučilišne autonomije i akademske samouprave fakultet je odlukom utvrdio krajnji rok za završetak studija za studente koji su upisali studij prije stupanja zakona na snagu. Time se izbjegla situacija u kojoj bi jedni studenti imali jasno propisan krajnji rok, a drugi bi mogli studirati bez vremenskog ograničenja, čime bi studenti upisani nakon stupanja zakona na snagu bili u nepovoljnijem položaju - istaknula je Krešić.
Pojašnjava kako se odluka odnosi na studente koji bi zbog različitih razloga mogli izgubiti studentski status, primjerice zbog duljine studija. Tim je studentima omogućen razumni rok za završetak studija.
- Fakultet je u određivanju rokova primijenio individualizirani pristup koji je uključivao analizu dosadašnjeg napretka studenta, broja preostalih obveza te objektivnih okolnosti koje su mogle utjecati na tijek studiranja. U slučajevima gdje su postojala dva moguća roka, primijenjen je onaj koji je bio povoljniji za studenta. Time su osigurani primjena načela razmjernosti i poštovanje stečenih prava - napomenula je prodekanica.
Potpuno drugu priču ima studentica koja je izgubila pravo studiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijskom centru socijalnog rada. Riječ je o ženi koja živi u mjestu udaljenom više od 360 kilometara od Zagreba, zaposlenoj i koja je, kako kaže, unatoč brojnim osobnim i zdravstvenim izazovima položila više od 70 ispita, završila sve seminare i terenske prakse te ostvarila 222 ECTS boda od mogućih 240. Odobren joj je završni rad, ali su ostala nepoložena još tri ispita.
- Umjesto podrške i razumijevanja, suočila sam se s administrativnim preprekama i nedostatkom fleksibilnosti - kaže naša sugovornica, objašnjavajući da je u jesenskom roku u istom danu imala prijavljena četiri ispita, što je bilo nemoguće polagati istodobno. Tvrdi da je tražila rješenje i fleksibilnost, ali je nije bilo. Sugeriralo joj se da upiše mirovanje, ali kada je podnijela zamolbu za mirovanje, dobila je odbijenicu jer molbu nije podnijela u zakonskom roku.
Naša je sugovornica na Pravnom fakultetu u Zagrebu počela studirati 1992., ali je imala pauzu od 15 godina. Radila je 20 godina, pa se vratila na fakultet i položila 16 ispita razlike.
- Bilo mi je jako teško i zato se oduljilo moje studiranje. Da su bila samo predavanja, uspjela bih to nekako riješiti, ali vježbe koje imamo bile su iznimno zahtjevne. Znala sam ići u Zagreb i tri puta tjedno. Krenula bih rano ujutro, oko 5 sati, u Zagreb, pa bih odslušala predavanja i bila na vježbama, a onda se već oko podneva, jedan sat vraćala kući kako bih mogla završiti posao koji me čekao - kaže naša sugovornica koja se zbog gubitka prava na studiranje obratila rektoru Sveučilišta u Zagrebu, ali i podnijela tužbu Upravnom sudu.
Željeli smo razgovarati i s drugim studentima koji su izgubili pravo studiranja jer su prekoračili rokove, ali nisu bili raspoloženi javno iznositi svoje probleme. Sugovornica koja se obratila rektoru i najavila upravnu tužbu kaže da su se neki pomirili s gubitkom prava na studij, dok su drugi koje je to zadesilo odlučili nastaviti studij u Osijeku ili Mostaru.
- Ja to ne želim. Upisala sam Pravni fakultet u Zagrebu i tu želim doći do diplome. Ostala su mi samo tri ispita, a oni samo šturo gledaju propise i nekakve formalnosti. S te pozicije na fakultetu nisu u krivu, ali trebali bi imati više fleksibilnosti i empatije - smatra naša sugovornica.
Jedan od djelatnika Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je dobro upućen u cijeli proces ograničavanja roka u kojem se mora završiti fakultet i za studente koji su se upisali prije 2022., odnosno stupanja na snagu zakona koji kaže da studij može trajati najviše dvostruko više od predviđenog, kaže da kad su istekli rokovi za prvu grupu studenata, fakultet im je, da ne budu previše šokirani, rokove produljio.
- Pojavili su se slučajevi koji su bili opravdani pa se odredila neka mjera mirovanja jer uvijek postoji način neke fleksibilnosti kada je to opravdano - kaže, dodajući kako je sve išlo svojim tijekom dok se rektor Lakušić nije umiješao te tvrdi da se umiješao onda kad je čuo da bi se dekan Koprić mogao kandidirati za rektora.
- Tada se pojavila djevojka iz Studentskog zbora sa Sveučilišta koja nas je proganjala i pisala bezobrazne dopise - tvrdi djelatnik Pravnog fakulteta i otkriva da su, kada su provodili Odluku o duljini studiranja, našli studente upisane 1979., 1980., 1981...
- To je trebalo razriješiti jer ili će završiti fakultet ili neće - rekao je i otkrio glavni motiv zbog kojeg se fakultet riješio vječnih studenata. Postoje, naime, europska pravila o tome koliko se studenata smije imati po nastavniku, a Pravni fakultet u Zagrebu je stalno na granici 1:30 i posljednji je put jedva prošao reakreditaciju. Pitali su se zašto bi imali silne studente koji nikad neće završiti fakultet, a vode se u statistici.
Također navode kako im je efekt ove odluke da imaju više od 30 posto diplomiranih nego prije.
- Odluka je donesena u skladu sa zakonskim okvirom te načelima pravednosti, razmjernosti i jednakosti, s ciljem osiguravanja istih uvjeta za sve studente. Tijekom procesa donošenja i provedbe fakultet je postupao transparentno, uvažavao stvarne okolnosti pojedinih studenata te osigurao dovoljno vremena, informacija i podrške kako bi svima bila pružena stvarna mogućnost završetka započetog studija - kaže prodekanica Krešić.
Rektoru Lakušiću poslali smo više pitanja vezanih uz izvanredne studente Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su izgubili pravo studiranja, no on je rekao da će nam odgovore dostaviti idući tjedan. Kao razlog je naveo to što je predmet trenutačno na detaljnoj analizi i pravnom tumačenju kod Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu, a njihova će sjednica biti u utorak, 9. prosinca 2025., nakon čega će se izraditi prijedlog Upravi Pravnog fakulteta. Rektor je obećao da će nas o tome u cijelosti informirati i dostaviti nam odgovore.
Na pitanje kakvu ulogu ima rektor Lakušić u cijelom slučaju, prodekanica Krešić odgovara da "rektor Sveučilišta u Zagrebu u ovom postupku nema nikakvu ulogu jer se, sukladno sveučilišnoj autonomiji, odluke o studentima i studiranju donose na razini fakulteta, a u sklopu ovlasti Fakultetskog vijeća".
Ipak, Sveučilište se, što nam potvrđuju i u neslužbenim razgovorima na Pravnom fakultetu, već uplelo u slučaj, a dopisi na relaciji Pravni fakultet - Sveučilište u listopadu su vrlo intenzivno kolali. Na fakultetu kažu da je rektor zvao zbog pet konkretnih slučajeva studenata koji su izgubili pravo studiranja i davao preporuke kako da se njihovi slučajevi riješe.
- Rektor je davao preporuke prije nego što je dobio podatke. U jednom se slučaju radilo o posljednjem upisu iz 2015., a zadnji izlazak na ispit bio je 2005. godine. To znači da je deset godina upisivao studij i plaćao ga, a nije izašao ni na jedan ispit - kaže osoba s Pravnog fakulteta koja je dobro upućena u problematiku izvanrednih studenata koji su izgubili pravo na studij.