PLENKOVIĆ UBLAŽIO LEX AP

Poznata odvjetnica o zakonu opasnih namjera: Poruke Žalac i Rimac? Tu nema dvojbe...

Vlada će u Sabor uputiti nešto blažu verziju zakona, ali to ne znači da odustaje od kažnjavanja

Gabrijela Žalac i Josipa Rimac

 Cropix

Vlada će u drugo saborsko čitanje uputiti nešto blažu verziju Kaznenog zakona u dijelu kojim se predviđa sankcioniranje curenja podataka iz istrage, ali to ne znači da odustaje od kažnjavanja.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je da neće biti sankcija za odavanje podataka iz istrage ako je to u svrhu zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane ili pretežitom javnom interesu.

Međutim u Kazneni zakon, iza članka 307. Povreda tajnosti postupka, bit će uvršten novi članak 307.a Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, a koji glasi: "Pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kaznit će se kaznom zatvora do tri godine".

image

Ivan Malenica

Ronald Gorsic/Cropix

Slijedi novi stavak u kojemu se izričito izuzima novinare od kaznenog progona, a koji je dodan nakon niza kritika zbog represije prema medijima, no kako kritike ne prestaju vladajući su se odlučili dodati još jedan stavak kojim ublažavaju oštricu.

Isključenje protupravnosti

"Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku, ili u drugom pretežito javnom interesu", glasio bi novi stavak koji ne isključuje kazneni progon protiv okrivljenika, branitelja ili koga drugog, nego daje mogućnost sudu da ga u određenim okolnostima oslobodi.

- To bi bilo prihvatljivo jer bi bilo na tragu onoga što kaže Europski sud za ljudska prava. Mora postojati pretežniji interes javnosti koji eskulpira od objave podataka u postupku koji nisu javni - kaže odvjetnica Vesna Alaburić, koja se specijalizirala za medijsko pravo i dobra je poznavateljica prakse Europskog suda za ljudska prava.

image

Vesna Alaburić

Zeljko Puhovski/Cropix

Uz napomenu kako po njoj ovo rješenje "ima logike", pojašnjava i što bi u praksi značio ovakav dodatak zakonskom članku koji kažnjava objave informacija iz istrage.

"Čim se, i to u bilo kojem kontekstu, spominju premijer, predsjednik Republike, ministri ili drugi javni dužnosnici, tu je javni interes pretežniji i ne bi se moglo sankcionirati objavljivanje podataka iz istrage koji se na bilo koji način odnose na njih", kaže Alaburić.

Na upit bi li javni interes uključivao i poruke koje su razmjenjivale bivša ministrica Gabrijela Žalac i bivša državna tajnica Josipa Pleslić (tada Rimac), a čija je objava bila neposredni povod za izmjene Kaznenog zakona, odvjetnica Alaburić nema dvojbe. "Te poruke nisu od velikog značenja za kazneni postupak, ali one ipak pokazuju način komunikacije osoba koje se spominju ili su na neki način involvirane. Tu bi bio nesporni javni interes", kaže Alaburić.

Manje opasno rješenje

Na najnoviju najavu ublažavanja norme po kojoj će u zatvor do tri godine ići onaj tko novinarima učini dostupnim informacije iz istrage reagirao je i Igor Martinović, profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci.

"Takve su sugestije postojale od početka i to čini ovo zakonsko rješenje značajno manje opasnim negoli prvotno", kaže profesor na vijest da neće biti sankcija ako su objavljene informacije od javnog interesa. Ističe, međutim, kako i dalje smatra da kazneno djelo nije dobro zamišljeno i da je nepotrebno.

Ipak, uvođenjem navedenih razloga isključenja protupravnosti, a osobito javnog interesa, opasnost koju bi ovo kazneno djelo predstavljalo za komunikaciju u javnom prostoru, a u krajnjoj liniji i za demokraciju, po njemu je značajno ublažena.

"Pohvalno je da je Vlada reagirala na opravdane kritike. Bolje ikad, nego nikad, iako je već u početku osmišljavanju novog kaznenog djela trebalo postupiti ozbiljnije", rekao je prof. Martinović.

image

Igor Martinović

Pravni Fakultet Sveučilišta u Rijeci/

Po njemu zakonodavac, ako želi ovo područje urediti na odgovarajući način, može postojeća kaznena djela (povreda tajnosti postupka, odavanje službene tajne itd.), kao i akcesorno zakonodavstvo koje se na to nadovezuje, bolje oblikovati te time spriječiti iznošenje informacija o prethodnom postupku koje su štetne s aspekta zaštite prava okrivljenika ili s aspekta probitaka kaznenog progona, pri čemu prvu i drugu situaciju treba oštro lučiti.

Prof. Martinović kaže kako se zakonopisac trebao rukovoditi prokušanim stranim modelima pa urediti navedenu problematiku po uzoru na npr. njemačko ili austrijsko zakonodavstvo, umjesto da se "upušta u nepromišljene maksimalističke eksperimente" koji prijete ozbiljnim remećenjem balansa između prava javnosti na informaciju i zaštite sudionika te zaštite probitaka kaznenog postupka.

Loše napisan zakon

"U navedenim pravnim poredcima, tzv. izvještavanje o sumnji (Verdachtsberichterstattung) sastavni je dio novinarskog posla, kojem dakako treba pristupiti s oprezom, poštujući presumpciju nedužnosti i javni interes te nastojeći događaj obraditi iz više kutova i perspektiva, no to ne znači da bi izvještavanje o sumnji trebalo biti zabranjeno niti da bi se novinari i javnost morali oslanjati samo na službene izvore, kao što bi se to moglo dogoditi prema ovom zakonskom prijedlogu", kazao je riječki profesor.

image

Ivan Malenica i Andrej Plenković

Goran Mehkek/Cropix

Po odvjetnici Alaburić zakon je također loše napisan. "Ako se želi zaštiti interes okrivljenika i njegova presumpcija nedužnosti, onda nema logike da on bude jedan od potencijalnih okrivljenika za ovo kazneno djelo. Ako se žele s druge strane sačuvati interesi učinkovitog kaznenog postupka i istrage, tada je osnovano postaviti pitanje zašto se kriminalizira samo odavanje tajne s ciljem da se ona učini dostupnom javnosti. Iz ovog zadnjeg dijela odredbe koja se predlaže zaključujem da zapravo suština interesa nije sačuvati kazneni postupak od bilo kakvih utjecaja sa strane, nego onemogućiti da određene informacije dođu u javnost. I to je nešto što meni kompromitira ovaj prijedlog“, dodaje odvjetnica Alaburić.

Ukazuje da ovim prijedlogom čak nije sankcionirano ni posredno odavanje tajne.

"Primjerice, netko od potencijalnih osumnjičenika kaže nekome nešto u povjerenju, a taj netko, tko nije obuhvaćen kaznenim djelom kao osumnjičenik, to kaže novinarima, tu kaznenog djela nema. Dakle, suštinski se ništa ne postiže, nego vlast daje do znanja da po svaku cijenu želi spriječiti da neke informacije cure u medije. I to je nešto što po meni najviše kompromitira cijeli ovaj prijedlog“, zaključila je odvjetnica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 09:20