TAJNA PADA TEČAJA

POZADINA TIHOG PADA HRVATSKE VALUTE Izvoznici žele tečaj od 8 ili 8,50 kuna za euro

Iako u HNB-u ističu da je kuna stabilna, stručnjaci očekuju kako će se njezin pad u odnosu na euro nastaviti i u 2015.
 Goran Mehkek / CROPIX

Zbog razduživanja privatnog sektora hrvatska nacionalna valuta kraj godine dočekuje slabija nego što je bila na njezinu početku. Dok se, naime, početkom 2014. godine eurom u Hrvatskoj trgovalo po tečaju nešto manjem od 7,64 kune, danas se jedinstvenom europskom valutom u Hrvatskoj trguje, kako pokazuju podaci središnje banke, po tečaju koji je nešto viši od 7,66 kuna.

Iako se radi o vrlo malim, gotovo neznatnim promjenama vrijednosti kune prema euru, i takva korekcija tečaja ide u prilog izvoznicima. Među njima je i Lipik Glas, hrvatska tvrtka sa 160 zaposlenih, koja proizvodi dijelove za europsku automobilsku industriju. Dijelovi koji se proizvode u Lipiku ugrađuju se u automobile poput Bentleyja, Aston Martina i Lamborghinija.

- Nama, kao i drugim izvoznicima, odgovara slabija kuna jer nas čini konkurentnijima na svjetskom tržištu. Naše procjene govore da smo zbog slabije kune do pet posto konkurentniji. Općenito gledano, bilo bi dobro da tečaj još malo ‘olabavi’. Kada bi se za euro dobivalo 8 do 8,50 kuna, to bi pomoglo jačanju konkurentnosti i izvoza - poručuje Danijel Zadjelović čija tvrtka u izvoz plasira 95 posto proizvodnje.

Nejednaka raspodjela

Ipak, upozorava kako slabljenje kune ne djeluje jednako na sve izvoznike. Najviše koristi od slabije kune imaju oni kojima je uvozna komponenta zanemariva stavka u proizvodnji. S druge strane, hrvatske tvrtke koje moraju uvoziti sirovine i repromaterijal kako bi proizvele proizvod koji potom izvoze, imaju znatno manje koristi od slabljenja kune. U tu kategoriju spada i Lipik Glas.

- Mi imamo izraženu uvoznu komponentu u našim proizvodima, a nju plaćamo u eurima. Stoga koristi od slabljenja kune imamo u segmentu plaća i energenata jer njih plaćamo u kunama - zaključuje Zadjelović.

Problem kredita

Za razliku od izvoznika, “tiha deprecijacija” nacionalne valute ne odgovara dužnicima koji svoje rate kredita otplaćuju s valutnom klauzulom u eurima. A upravo je takvih među građanima najviše. Građanin koji, primjerice, mjesečno banci plaća ratu kredita od 350 eura, sada za nju mora izdvojiti nešto više od 2860 kuna. To je desetak kuna više nego početkom godine. No, u usporedbi s pretkriznom 2008. kada je prosječan tečaj za euro iznosio oko 7,22 kune, za istu ratu kredita sada mora odvojiti i preko 150 kuna više.

Učinke slabljenja kune na kućni budžet hrvatskih građana možda je najbolje pokazalo divljanje švicarskog franka prije nekoliko godina. Jačanje švicarca, u kojima se prijašnjih godina zadužio dobar dio hrvatskih građana, mnoge je naše sugrađane otjeralo gotovo na prosjački štap. U slučaju kretanja vrijednosti eura, naravno, nema govora o reprizi tog scenarija, budući da se vrijednost kune prema euru korigira tek neznatno. Ipak, kad se uzmu u obzir pretkrizna razdoblja, u kojima je kuna bila jača, i dužnici u eurima osjećaju posljedice takvih kretanja na deviznom tržištu.

- Logično je da tečaj donekle klizi u vrijeme krize jer je manji priljev kapitala u zemlju. No, tečaj kune je stabilan, tu se doista ništa značajno ne događa - objašnjava jedan naš izvor iz HNB-a.

U prilog tome, dodaje, govori i podatak da je posljednju deviznu intervenciju središnja banka imala 31. siječnja ove godine. Poslovnim je bankama HNB tada prodao 240,2 milijuna eura po prosječnom tečaju nešto većem od 7,64 kune za euro. Uz to, od početka godine do danas kuna je prema euru oslabjela neznatno, što također, uvjereni su u središnjoj banci, dovoljno govori o stabilnosti nacionalne valute. Zbog tako malih fluktuacija, dodaje naš sugovornik, HNB ne vidi potrebu za intervencijom.

- Ako i kada procijenimo da je to potrebno, intervenirat ćemo na deviznom tržištu, kao što smo i dosad činili - zaključuje naš sugovornik.

I ekonomisti s kojima smo razgovarali poručuju kako je kuna i dalje stabilna valuta. Štoviše, u usporedbi sa zemljama u regiji, poput Poljske, Češke, Mađarske i Srbije, čije su valute od sredine 2012. do danas oslabjele, realni efektivni tečaj kune ostao je na manje-više istoj razini.

- Kuna je i dalje najstabilnija valuta među zemljama u regiji koje imaju fleksibilan tečaj - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Stabilna valuta

- Fluktuacije tečaja kune nisu velike pa HNB sada niti ne treba reagirati - ističe Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke. Prema njegovu mišljenju, trend laganog (i vrlo umjerenog) klizanja kune najvjerojatnije će se nastaviti i iduće godine. Ovu ćemo godinu, smatra Stojić, zaključiti s prosječnim tečajem eura od 7,63 kune, dok bi prosječan tečaj u 2015. mogao biti četiri lipe viši ili 7,67 kuna. - Unatoč tome, i dalje ćemo biti u okvirima stabilne valute - zaključuje Stojić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:45