‘Povući se neću, ali bude li opet ponovljen poziv, nemam se namjeru javljati. Sudstvo nam klizi u krizu‘

Kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević gostovala je u srijedu u RTL Direktu. Komentirala je kako doživljava i proživljava ovu kanonadu i napada i obrane i od strane predsjednika i premijera Andreja Plenkovića, koji ju je čak nazvao prodavačicom boze.

- Od samog početka sam znala i istaknula u prvoj izjavi da su ovo politički izbori i da ću nastojati cijelo vrijeme biti nepristrana i neovisna s obzirom na ugled funkcije za koju sam se javila. Nije mi ugodno biti u svemu tome, ali pokušavam biti nepristrana i stručna i držati se izvan ovoga, koliko je to moguće. A pokazalo se da nije moguće. Ne mislim komentirati postupke niti jednog niti drugog niti sve što se događa u politici. Ali moram čuvati svoju reputaciju i ugled i u tom smislu moram reagirati onda kad se mene difamira i kad se govore neke neistine o mojim postupcima ili programu - izjavila je.

Osvrnula se i na vlastiti program te izjave o izboru sudaca koji bi, po njoj, možda trebalo ponovno vratiti u parlament. Premijer je takvo "oduzimanje izbora struci" komentirao rekavši kako je to "nečuveno jer smo to imali u prijašnjim sustavima".

- Pisala sam taj program znanstvenim pristupom. Što znači da sam koristila i povijesnu i komparativnu i ustavnopravnu metodu i sad se ti neki dijelovi, koji se u prvom dijelu i odnose na ocjenu stanja pa i uzroke stanja u pravosuđu iskorištavaju na ovakav jedan način koji ne oslikava ono što sam rekla u programu. On je vrlo otvoren i iz njega se vidi da ja nisam pokušala niti pridobiti na svoju stranu ni politiku ni Vrhovni sud. Bila sam stručna, nepristrana i rekla ono što mislim. Mislim da nema nikakve osnove tvrditi da sam nešto napisala u programu što ja jasno kažem da nisam. Nisam nikad predložila da u Hrvatskoj politika bira suce, ali to ne znači da ne mogu pokazati kako je to u zapadnim demokracijama, gdje redovito, u većini država, parlamenti zajedno s izvršnom vlasti biraju suce.

Kod nas smo otišli u drugu krajnost gdje imate, a to bi se stvarno moglo dogoditi, cijelu situaciju koja se događa oko Vrhovnog suda, da će sudstvo izgubiti bilo kakav demokratski legitimitet. To je nedopustivo u demokracijama. Bio je i prijedlog da bi Vrhovni sud trebao birati predsjednika. Smatrala sam da je nužno pokazati kako je to u zapadnim demokracijama. Da demokracija vrijedi i za sudstvo i da u članku 1. Ustava piše da sva vlast proizlazi iz naroda. Sudstvo je vlast, prema tome, građani moraju imati određeni utjecaj na sudstvo. I ako su njime nezadovoljni, moraju kroz zastupnike koje su izabrali djelovati na taj dio vlasti. Treba pogledati i članak 4. Ustava i to pročitati, a tamo piše da postoji dioba vlasti, ali da vlasti moraju međusobno surađivati i kontrolirati se. Ne znam na koji je način u Hrvatskoj, osim pozicije koju imate sad, moguće kontrolirati sudsku vlast - rekla je.

A je li problem navodno nastao jer je Đurđević u opisu stanja u pravosuđu spomenula kako su svi problemi počeli 90-ih, kad je došlo do velikih promjena u sudstvu i političkih imenovanja sudaca? Ona tvrdi kako to nije rekla. Dapače, ona govori o dva razdoblja.

- Jedno je razdoblje 90-ih kad je došlo do devastacije hrvatskog pravosuđa s velikim odljevom kadrova, vrlo stručnih i kvalificiranih sudaca, a i Državno sudbeno vijeće koje, zapravo, imamo od tog razdoblja. Nije to nešto što smo kasnije uveli. Tad se zvalo Republičko državno vijeće, uvedeno je s prvim Božićnim Ustavom iz 1990. godine. Od tad imamo to tijelo koje je sastavljeno na jednaki način. Tad je bilo birano od strane parlamenta, ali su u njemu i tad sjedili suci i profesori i bili su još tad i državni odvjetnici tamo - izjavila je u RTL Direktu.

Govorila je i o potrebi za više javnosti i transparentnosti u procesu izbora sudaca, pa i kroz parlament. Đurđević smatra kako se treba osigurati postupak koji je javan, transparentan i u kojem će se cijeniti stručnost i integritet sudaca. Jedino to, kaže, moraju biti kriteriji.

- DSV je taj koji bira, postupak je zatvoren za javnost, tajno je glasanje, a na listićima imate ime člana vijeća. Većina u vijeću su suci, od 11 sedam je sudaca. U zapadnim demokracijama je, i kad imate određeno tijelo koje birate, u njemu veći utjecaj imaju neke druge struke. U Španjolskoj je na čelu Državnog sudbenog vijeća predsjednik države. Ne znam bi li to kod nas uopće moglo - rekla je.

Još jednom je upitana i zašto se nije odazvala na prvi javni poziv, bez obzira koliko on bio sporan.

- Nisam se javila na prvi poziv kao što se nije javio ogroman broj sudaca, profesora i drugih koji su kvalificirani za to. Nisam u tom trenutku o tome razmišljala. Bila sam u postupku za Europski sud za ljudska prava. Ovo je postupak koji se bitno razlikuje od izbora sudaca na Europski sud za ljudska prava ili Ustavni sud, a to je da imate ovlaštenog ustavnog predlagatelja. To je predsjednik Republike. Možete se javiti sami, a možete čekati da se on javi. Nisam se javila, niti sam se bila dužna javiti. Prema tome, nisam mogla prekršiti zakon. On je mene nakon toga, u ožujku, nakon što je rekao da neće niti jednog kandidata, pozvao i pitao bih li ja pristala biti kandidatkinja. Ja sam rekla da pristajem. U zakonu nigdje nije pisalo da se poziv može ponoviti, ponavljanje je omogućio Ustavni sud svojom odlukom. Procedurna odredba o tome kako se vrši izbor predsjednika Vrhovnog suda odnosi se samo na predsjednika Republike, Vladu i Vrhovni sud. Ne na kandidata. Ja sam objekt postupka. Ja ovlasti nemam.

Nisam ni na kakav način sudjelovala, osim što sam prihvatila kandidaturu. Predsjednik Republike odlučuje kako će on. Tvrdnje da bih ja mogla prekršiti zakon, u kojem dijelu sam ja prekršila zakon? Nakon što je raspisan novi natječaj, ja sam se odmah javila. To me smeta, to je politički sud o zakonitosti. Ja sam osuđena, niti imam tužitelja, niti imam pravo obrane. Ne može politika preuzeti pravo da nekome govori da je nezakonit. Pozivam da se onda podnese prijava protiv mene, da se vidi u čemu sam ja to nezakonito postupila. Ja sam profesorica kazneno-procesnog prava i znam da nisam nezakonito postupila.

Za premijerovu primjedbu da je prodavačica boze kaže kako je nije niti čula, a međusobne uvrede prepušta Milanoviću i Plenkoviću jer ona u njima ne želi sudjelovati.

Komentirala je i činjenicu da kod predsjednika Vlade, HDZ-a i desnice nailazi na toliko odbojnosti. Spominjao se i Miroslav Škoro, koji tvrdi da je to zato jer je Đurđević bila protiv izručenja Perkovića i Mustača Njemačkoj.

- Bila sam protiv lex Perković koji se odnosio na taj slučaj. Nakon toga nema razumnih osnova da se za mene veže taj slučaj, naknadno se radilo o stavu da su sudovi dužni poštivati zakon i da se zastara mora poštivati i u odnosu na predaju, a ne samo na izručenje. Takvo stajalište je zauzela sveukupna akademska zajednica, osim toga i članovi Državnog odvjetništva i neki političari. Pravno stajalište se ne može staviti na određenu osobu. Mene zanima jesu li oni zaista za to da se hrvatski državljani nakon što je zastupila zastara izručuju drugoj državi i tamo sude, a da istovremeno imate pretvorbu i privatizaciju i da se takva djela ne mogu suditi bez obzira na promijenjen Ustav - rekla je.

Iako je premijer izjavio kako ona neće proći parlamentarnu proceduru, Đurđević tvrdi kako se neće povući.

- Napisala sam program. To je bio poprilični trud za napisati. Mislim da sam otvorila vrlo važna pitanja, vjerujem da će se ipak o tome razmisliti.

Ako će biti još jedan poziv, na njega se, kaže, više neće javiti.

- Ali idemo prema krizi sudbene vlasti. Htjela bih istaknuti činjenicu koja se odnosi na Zakon o sudovima, čini mi se da se ne prikazuje ispravno u javnosti. A to je da Zakon o sudovima ne predviđa da nakon kraja godine može zamjenik suda i dalje obavljati tu dužnost.

Za kraj je komentirala i mogući scenarij prema kojemu očito nećemo imati predsjednika Vrhovnog suda.

- Možete promijeniti zakon, ali prema sadašnjem, zamjenik može obavljati dužnost sukladno godišnjem rasporedu poslova. Znači do kraja godine. Imat ćete vlast koja neće imati nikakav demokratski legitimitet. Da nemate premijera ili predsjednika Sabora, to bi svima bilo nepojmljivo. Sudbena vlast je tu da se smatra da ne mora imati demokratski legitimitet. Ne znam kako će građani onda imati povjerenje u tu vlast i kad se političari ovako s tom pozicijom loptaju. Naravno da politika ne može birati suce - zaključila je.