Povjesničari o prvom dolasku HDZ-ova premijera u Brezovicu: ‘To je civilizacijska gesta, ali ništa epohalno‘

Ako bi se jednom riječju trebao opisati željeni politički cilj odlaska premijera Andreja Plenkovića na obilježavanje Dana antifašističke borbe u spomenšumu Brezovica, gdje je obilježeno i 80 godina od osnutka 1. partizanskog odreda, to bi bila riječ - jedinstvo.

- Nakon pandemije i razornih potresa, te u kontekstu sve bržih klimatskih promjena koje će u vremenu pred nama biti daleko najveći izazov za cijeli svijet i za njegovu gospodarsku i geopolitičku stabilnost, Hrvatskoj je više nego ikad potrebno jedinstvo i pogled u budućnost - rečenica je iz Plenkovićeva govora u kojoj je sažeo svrhu dolaska u Brezovicu.

Prethodila su mu dva koraka učinjena lani. Jedan su bile izmjene Zakona o državnim praznicima, po kojima je Vlada postala organizator obilježavanja Dana antifašističke borbe, a drugi je bio u Kninu na obljetnicu Oluje, kada je kazao da "legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo" te izrazio žaljenje i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je tada premijer, nažalost bilo. U Brezovici je naglasio važnost hrvatskih antifašista i spomenuo da je 1943. "osnovan ZAVNOH koji je postao najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica". Premijer je priznao značaj antifašizma i ulogu partizanskog pokreta u obrani i očuvanju Hrvatske, ali je govorio i o zločinima koji su uslijedili.

Bitna mjesta

- Neovisno o zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske - čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice - vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti - rekao je Plenković i spomenuo poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga i masovne likvidacije razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su, naglasio je, iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, te poslijeratne čistke političkih neistomišljenika u sklopu kojih je stradao i kardinal Alojzije Stepinac.

Povežu li se Knin i Brezovica, Plenković je na dva bitna mjesta za hrvatsku povijest poslao poruke kojima je istaknuo njihov značaj, sve veliko i pozitivno što predstavljaju, ali i onu manje lijepu i negativnu stranu. Moglo bi se reći izbalansirano, no poanta je, poručuju iz Vlade, na realnom sagledavanju povijesnih događaja sa svim njihovim svijetlim i mračnim stranama, kao zalogom za jedinstvo. U Vladi kažu da je u Brezovici posebno došla do izražaja dosljednost Plenkovićeve politike gradnje tolerancije i jedinstva.

Povjesničar Tvrtko Jakovina o premijerovu odlasku u Brezovicu kaže da je to pozitivno i dobro došlo. - To je nešto što se trebalo redovito činiti i prije, barem na isti način na koji su obilježavali koji su poraženi u 2. svjetskom ratu i koji su izdali Hrvatsku. To nije ništa epohalno, nego normalno. Dogodilo se normalno civilizirano ponašanje, ne više od toga - kazao je Jakovina, kojemu je premijerov nastup u Brezovici usporediv s onim što se dogodilo lani u Kninu.

- Radi se o onome što se događa u Francuskoj u odnosu na Ruandu, u SAD-u u odnosu na ropstvo, u Njemačkoj u odnosu na Namibiju. Svjetski kontekst je takav da se neke povijesne epizode priznaju, ispravljaju i stavljaju na pravo mjesto. A Hrvatska u tome kasni - rekao je Jakovina uz pohvalu da su u Vladi napravili razumljivu i civilizacijsku gestu.

Dobar potez

Za povjesničara Antu Nazora sporan je datum obilježavanja Dana antifašističke borbe jer smatra da je obojen ideologijom. Smatra da bi kao Dan borbe protiv fašizma bio primjereniji 2. ožujka, kada je 1921. počeo štrajk labinskih rudara, što se smatra prvim otporom fašizmu. Nazor se osvrnuo na Izvorišne osnove u Ustavu navodeći da ih treba staviti u kontekst te imati u vidu da ih je Franjo Tuđman uveo jer "smo tada stvarali državu koja je imala političku stigmu".

Oko Izvorišnih osnova povjesničar Hrvoje Klasić složio bi se s Nazorom da one nisu rezultat iskrenog Tuđmanova vrednovanja antifašizma, nego međunarodnog pritiska.

- Žalosno je da 2021. godine prisutnost jednog HDZ-ovca na obilježavanju Dana antifašističke borbe moramo promatrati kroz prizmu radi li se o pozitivnom pomaku. Žao mi je što to nije bilo normalno i što se Dan antifašističke borbe, uz Brezovicu, ne počne obilježavati na centralnom zagrebačkom trgu. To bi bio dobar i vanjskopolitički potez da se Hrvatska pozicionira kao jedna od zemalja koja je imala najmasovniji antifašistički pokret i da pozove predstavnike drugih zemalja - rekao je Klasić.