POTPUNI PREVRAT U FINANCIRANJU Više novca za medicinare i fizičare, manje za politologe i filozofe

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pripremilo je novi model financiranja visokih učilišta s kojim je upoznalo rektore sedam hrvatskih sveučilita te dekane veleučilišta.

Bitna je novost to što se prvi put na razini Hrvatske počinju poštovati preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o upisnoj politici.

U preporukama Zavoda za 2015. godinu stoji: smanjiti upis studenata u sveučilišne studije politologije, filozofije, novinarstva i, primjerice, poslovne ekonomije (Zagreb i Zagrebačka županija), a povećati upis na studije elektrotehnike i informacijske tehnologije, računarstva, strojarstva, fizike i kemije (nastavnički smjerovi), medicine, farmacije, anglistike.

Sveučilišta bi po novome modelu financiranja dobivala novac iz proračuna - a riječ je o otprilike 323 milijuna kuna za poslovanje i studentske školarine, ovisno o tri uvjeta. Prvi je broj studenata koje privuku na upis u prvu godinu, drugi je broj uspješnih studenata (oni sa 55 ECTS bodova i više) te treći - ovisno o području studija u koje upisuju studente.

Suficitarnima manje

- Plan je s novim modelom financiranja studija započeti od iduće akademske godine, a glavnina promjena svodi se na to da napuštamo povijesni model financiranja koji ne vodi računa o broju upisanih studenata, ni o razlikama između pojedinih područja studiranja. Razradili smo takav model prema kojemu će visoka učililišta dobivati više novca za studente koje upiše u STEM područje - ustvrdila je Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti.

STEM područje, tj. studijski programi u prirodnom, tehničkom, biomedicinskom i biotehničkom području, u pravilu su deficitarni i ovime se prvi put na nacionalnoj razini stimuliraju za upis većega broja studenata. S druge strane, za upis studenata u suficitarno društveno područje sveučilišta bi dobila najmanje iznose iz državnoga proračuna. Humanistika bi dobila srednji iznos. Kolike bi to bile svote, još nije dogovoreno.

Sadašnji model

Po sadašnjem modelu financiranja, država isplaćuje svima jednake iznose po studentu - 3650 kuna - neovisno o tome je li riječ o studentu računarstva ili studentu politologije - i na taj se način dijeli ukuno 323 milijuna proračunskih kuna za troškove poslovanja i studentskih subvencija. Pritom država nema nikakvog utjecaja na broj upisanih studenata u pojedine studije (kvote).

Od iduće jeseni, država bi dijelila približno jednak iznos, no uz navedene uvjete.

Ministarstvo je sveučilištima na izbor ponudilo tri modela. Prema A modelu, novac za troškove poslovanja visokih učilišta dijeli se po dosadašnjem tzv. povijesnom modelu, a troškove za subvencije po navedenim područjima studiranja (prednost STEM-u).

Prema B modelu, uzimaju se u obzir materijalni troškovi, ovisno o broju upisanih studenata, pri čemu nema razlika između iznosa subvencije za stručne i sveučilišne studije. Prema C modelu, koji se većini sveučilišta čini prihvatljivim, predviđa se da se materijalni troškovi dijele ovisno o broju upisanih studenata u prvu godinu i broju uspješnih studenata, a subvencije se dijele po kriteriju da se viši iznos daje za upis u sveučilišne, a manji u - stručne studije.

Jedan uvjet

Iako je prepustilo rektorima da sami odaberu model, Ministarstvo je postavilo jedan uvjet: sveučilišta moraju biti složna oko odabira između A, B ili C modela.

Na sveučilištima su već počeli kalkulirati koliko bi im više novaca iz proračuna donio novi model. Na splitskom Sveučilištu tako su izračunali da je riječ o povećanju od 12 posto.