VELIMIR SRIĆA

POSLJEDNJI HRVATSKI MINISTAR ZNANOSTI PRIJE SLOMA KOMUNIZMA O ŠTRAJKU 'Mijenjajmo svijet, a ne koeficijente, očekujem i da će učenici izaći na ulice'

Velimir Srića
 Boris KOvačev / CROPIX

Profesor Velimir Srića, koji se prije nekoliko dana iščlanio iz Sindikata znanosti nakon 30 godina članstva rekavši da je to učinio zbog štrajka prosvjetara, o svemu je govorio na N1 televiziji. Ne smatra se zbog toga štrajkolomcem, no štrajkašima ipak neke stvari zamjera, izjavio je u emsiji Točka na tjedan voditeljice i urednice Nataše Božić Šarić.

Srića inače redovito predaje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kao gostujući profesor predaje i na prestižnim sveučilištima u SAD-u i u Kini, bio je posljednji ministar znanosti i tehnologije u vladi SR Hrvatske, posljednjoj pred pad komunizma.

- Kada se borite za princip i borite se ja bih dva, tri posto više, mislim da je to pogrešno. Problem je i u državi u kojoj sindikati djeluju samo u javnom sektoru, a imamo problem što proračunska Hrvatska dosta nekritično optrerećuje tržišnu Hrvatsku. Ne treba se boriti traženjem sitnog uvećavanjem koeficijenta nego reći da nas zanima dramatičan pomak i da država i premijer i svi shvate da jedan dolar uložen u znanost vraća deset dolara kroz deset godina i da je to najisplativije ulaganje. Ne bih se nikada htio vidjeti u ulozi štrajkbrejkera, vidio sam ovaj štrajk kao povod principijelnog rješavanja problema u znanosti i obrazovanju, a sveo se u trakavicu koja se koncentrira oko sitnih materijalnih interesa. Iako znam da 6,11 posto nekome nije sitno, danas nije bitno je l' će se imati veću plaću ili je stanje u nekoj djelatnosti sređeno ili nije ima li perspektive i ima li iza svega vizije, pošto svega toga nema to je bio povod mog protestnog izlaska iz sindikata. U Hrvatskoj nije teško izvući ljude na ulicu ako imate dobar razlog, a obrazovanje je dobar razlog. Zato je mene smetalo što se ta silna energija troši na tih 6,11 posto koji učiteljima znače par sto kuna iako nije ni to zanemarivo, rekao je Srića.

Ističe da je potrebna generalna promjena stava u društvu prema obrazovanju i znanosti.

- Hrvatska ima ljude bolje od svojih političara i ljude u obrazovanju bolje od svojih sindikatlija i vodstva. I dokaz su da ako netko nešto pokrene iz krivih razloga masovna incijativa može usmjeriti na prave razloge, a pravi razlozi oko obrazovanja nisu sitni koeficijenti nego duboka kriza u kojoj se nalazi obrazovanje i društvo i zamor ljudi jer ne žive u pravom okruženju i rezultat toga je prosvjed, kaže Srića i dodaje kako ljudi danas pate zbog brojnih problema te da imaju osjećaj 'da žive u zemlji koja je uspavana ljepotica, a nema princa koji će je poljubiti i probuditi' te da se zbog toga događaju prosvjedi.

- Reforme rade državnici, a državnici su oni koji gledaju na dugoročan interes države, a kod nas svi gledaju, pa i aktualni premijer, kako ostati na vlasti i dobiti izbore, a ne gledaju se dugoročni interesi države. Očekujem da će i učenici izaći, oni trpe danas u školama užasno komplicirane programe u kojima uče o raznoraznim nepotrebnim stvarima, 90 posto onoga što nam obrazovni sustav daje većina ljudi nikada ne upotrijebi u životu, sustav je staromodan i zapušten i ne radi ono što bi trebao, ne izgrađuje samopouzdanje kod njih, kaže Srića i dodaje da se treba buniti i zbog manjka tehnologije u obrazovanju. Problem je, kaže, i loš odgoj i česte rasprave o 1941. i 1945. godini, bez gledanja u budućnost.

- Moj sin je išao u školu u SAD-u i kojoj se uči puno manje činjenica i naučio je pitati i problematizirati, kada se vratio u Hrvatsku postao je problem jer bi profesori na kraju pitali uvijek je li svima jasno ili on opet ima pitanje, opisao je.

Srića misli da se učenici i roditelji trebaju pobuniti i zbog manjka tehnologije u obrazovanju. Opisuje da on svojim studentima dopušta da koriste tehnologiju kada imaju ispit.

- Većina traži da se memorira, što je besmisleno i kao da vam kažem ja te učim da kopaš, ali ti ne dam lopatu, izjavio je.

Osvrnuo se i na Školu za život, rekavši da mu se čini da tu ima viška birokracije, a manjak kreativnosti.

- Od toga pate svi obrazovni sustavi u svijetu i umjesto da ih reforma od toga oslobodi, ona je dodala birokraciju koja je najveći borac protiv kreativnosti i inovacija, kaže Srića.

Na pitanje koliko godina moramo čekati da naša djeca dođu na razinu obrazovanja kao i djeca na zapadu Europe, Srića kaže:

- Naša djeca su super i to ću uvijek tvrditi, ne samo zbog genetskog potencijala koji Hrvatska ima i činjenica da smo bili raskrsnica Europje gdje su se miješali utjecaji Austro Ugarske, Otomanskog carstva, Venecije, Italije i ostatka svijeta, naši roditelji također investiraju, zašto se ne štrajka zato što u većini škola ako učenici hoće biti odlikaši idu na instrukcije? Postat ćemo Finska kada budemo imali finske političare, moramo imati finsko poimanje društva, moramo maknuti korupciju i politiku podobnosti koja afirmira princip da u politici ostvaruješ višak ambicija, a manjak kvaliteta. Jednu od stvari koje sam zamjerio reformi je manjak idealizma i ovaj pokret je stavio idealizam u prvi plan, idemo mijenjati svijet, a ne koeficijente, rekao je Velimir Srića za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 06:39