Posljedice Vladina oklijevanja: Panika nas košta 150 milijuna kuna mjesečno!

ZAGREB - Zagrepčanka Marija Valentić od 1. listopada je u prijevremenoj mirovini u koju je požurila samo zbog donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je Vlada neočekivano povukla iz hitne saborske procedure. Prema prvom Vladinu prijedlogu, buduća prijevremena mirovina trebala joj je biti trajno smanjena 20,4 posto, a sada je manja za 9 posto.

Popuštanje Vlade

Sada od Marije Valentić država više neće mjesečno dobivati poreze i doprinose, a morat će joj isplaćivati mirovinu.

Takvih poput nje je od 1. siječnja do 20. rujna ove godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabrojio 19.294! Toliko je dobio zahtjeva za prijevremeno umirovljenje. Znači da od 19.294 radnika više neće stizati porezi i doprinosi, nego će država morati osigurati nove 19.294 mirovine! Ostajemo bez 19.294 zaposlena i dobivamo isto toliko novih umirovljenika, a omjer zaposlenih i umirovljenika dalje se pogoršava.

Već smo ionako ekstrem u europskim razmjerima, jer imamo samo 1,4 zaposlena na jednog umirovljenika, a u ekonomskoj teoriji panika treba nastupiti kad broj zaposlenih padne ispod 2,4!

I tako će država mjesečno, prema gruboj procjeni, gubiti sto milijuna kuna od poreza i doprinosa te trošiti još pedesetak milijuna kuna na mirovine.

A sve zbog svoje politike hoću - neću. Prvo je Vlada bila odlučna da postroži umirovljenja, a razlozi su isključivo ekonomski, no kad je shvatila da bi to moglo izvesti ljude na ulice, odjednom se povukla. Druge europske vlade, kojima su zbog istih takvih promjena mirovinskih pravila stotine tisuća ljudi već demonstrirale na ulicama, uvele su, unatoč tome, ta stroža pravila igre jer ih na to tjeraju javne financije, aranžmani s MMF-om, Bruxelles...

Najniža dobna granica u EU

Prema kompromisnom prijedlogu Hrvatice će sa 65 godina ići u starosnu mirovinu tek za 20, a ne predviđenih 10 godina, a prijevremene mirovine ipak će se kažnjavati manje od predviđenog. Tako je i 11. promjena mirovinskog zakona izazvala pravu zbrku u sustavu koji je ionako pred kolapsom.

Prema analizi Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije, broj korisnika prijevremenih mirovina znatno se povećava: sa 22.800 u 1997. na čak 93.574 osobe krajem lipnja 2010. godine.

Upravo su prijevremena umirovljenja dovela do toga da Hrvati sa 59,9 godina izlaze iz radne snage, što je među najnižim dobnim granicama u Europi.

Europa, suočena sa starenjem svog stanovništva i sve većim troškovima za mirovine, nemilosrdno produžava radni vijek i pomiče dob za odlazak u penziju. Istodobno, mirovine su sve niže jer sve manje ljudi radi i mora uzdržavati one koji više ne rade. Sve manje ljudi uplaćuje i u fondove drugog stupa, kojima prinosi padaju i zbog ekonomske krize. Posljedica? Europi nedostaje 1900 milijardi eura, izračunala je jedna od najvećih europskih osiguravateljskih kuća Aviva.

Štednjom do mirne starosti

Točnije, toliko bi si Europljani koji će otići u mirovinu između 2011. i 2051. godišnje morali uštedjeti da si osiguraju pristojan život. Tih 1900 milijardi eura potrebno je da se pokrije razlika između mirovine na koju Europljani sada mogu računati i mogu računati i 70 posto njihove prosječne plaće.